UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Amina Gutić, dipl.pravnik, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Određivanje prava mjerodavnog za komercijalna pravna lica u pravu Bosne i Hercegovine i pravu Evropske unije”, dana 15.04.2025. godine sa početkom u 17,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Anita Petrović, redovni profesor – predsjednik, (uža naučna oblast “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Jasmina Alihodžić, redovni profesor – mentor i član, (uža naučna oblast “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli), i
- Dr. sc. Boris Krešić, vanredni profesor – član, (uža naučna oblast “ Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
- Dr. sc. Adis Poljić, docent – zamjenski član
(uža naučna oblast “ Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
SAŽETAK
Pozitivne zakonske odredbe pravnog sistema Bosne i Hercegovine propisuju da pravno lice uvijek ima samo jedno sjediše koje je definisano osnivačkim aktom komercijalnog pravnog lica (društva) i može se promjeniti, odnosno odlukom osnivača (članova društva) prenijet iz jednog mjesta u drugo, a što nije nije uobičajeno u uporednom pravu. Danas u doba globalnog biznisa i djelovanja multinacionalnih kompanija određivanje sjedišta multinacionalnih kompanija postalo je veoma složeno. Sudska praksa razvijenih zemalja pokušava naći odgovore na ova pitanja, te sjedište pravnog lica koje je navedeno u osnivačkom aktu i statutu naziva statutarnim sjedištem koje se najčešće poklapa sa stvarnim sjedištem. Ipak bez obzira na evidentne razlike kod određivanja težišnog kontakta komercijalnog pravnog lica sa određenom državom postoje opće prihvaćeni težišni kontakti kao kriteriji vezivanja, a to su državljanstvo članova pravnog lica, mjesto osnivanja, mjesto sjedišta i kriterij kontrole pravnog lica. Obzirom na činjenicu da nacionalna prava statusna pitanja privrednih društva uređuju na različite načine, propisujući vlastite uslove i rješenja utemeljena na jednoj od dvije međusobno suprostavljene teorije (teorija osnivanja i teorija stvarnog sjedišta-inkorporacije) to nerijetko dovodi do međusobnog nepriznavanja komercijalnih pravnih lica kao privrednih društava u Evropskoj uniji. Preciznije, zbog nepostojanja jedinstvene pravne regulative na komunitarnom nivou, na pitanje promjene nastana komercijalnog pravnog lica (sjedišta društva) kao statutarno pitanje primjenjuje se nacionalno pravo. Stoga je neophodno uređenje jedinstvenog evropskog tržišta koje će doprinijeti povećavanju stepena socijalne sigurnosti i ostvarivanju prava na prekogranično preoblikovanje uključujući pravo na podjelu društva, kao i pravo spajanja društva sa drugim društvima. Direktiva (EU) 2019/2121 ukazuje na činjenicu da složenost prekograničnih postupaka (postupci preoblikovanja, spajanja i podjele društva) neminovno traži nadzor zakonitosti provođenja prekograničnih postupaka u skladu sa pravom Unije i nacionalnim pravom. Stoga, države članice moraju uskladiti nacionalne propise koji ograničavaju pravo poslovnog nastana, te osigurati jednake uslove za sve bez obzira na državljanstvo, obzirom da je pravo poslovnog nastana dio slobode pružanja usluga kao jedne od četiri temeljne slobode koje omogućavanju nesmetano stvaranje i funkcionisanje jedinstvenog evropskog tržišta.
Ključne riječi: mjerodavno pravo za komercijalna pravna lica, poslovni nastan društva, uslovi za promjenu poslovnog nastana društva, prekogranično preoblikovanje, Direktiva (EU) 2019/2021, odluke Evropskog suda.