OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Albina Peštalić, BA


UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET

O B J A V L J U J E

Kandidat Albina Peštalić, BA, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Primjena koncepta značajnosti i odgovornosti eksternog revizora na otkrivanje prevara u finansijskim izvještajima“, dana 27.08.2024. godine u 10,00 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr. sc. Sado Puškarević, redovni profesor – predsjednik
    (Uža naučna oblast “Računovodstvo”, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli),
  2. Dr. sc. Selma Novalija Islambegović, redovni profesor – mentor i član
    (Uža naučna oblast “Računovodstvo”, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli) i
  3. Dr.sci. Amra Gadžo, redovni profesor – član
    (Uža naučna oblast “Računovodtsvo”, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli).

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA


Kao jedan od najvažnijih proizvoda računovodstvenog sistema, finansijski izvještaji predstavljaju osnovni izvor informacija za poslovno odlučivanje svih interesnih strana jednog preduzeća. MSFI/MRS (Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja/Međunarodni računovodstveni standardi) polaze od postavke da finansijski izvještaji realno prikazuju položaj, uspješnost i novčane tokove preduzeća. Međutim, u skorije vrijeme svjesni smo porasta nerealnog i neistinitog finansijskog izvještavanja, koje je usmjereno na stvaranje iskrivljene slike o položaju preduzeća. Ono što predstavlja problem za korisnike finansijskih izvještaja preduzeća, jeste što u većini slučajeva manipulacije i prevarne radnje koje su već otkrivene u javnosti, eksterni revizori nisu prepoznali. Finansijski izvještaji preduzeća koja su izazvali velike računovodstvene skandale, bili su revidirani najčešće sa pozitivnim izvještajem. Dakle, revizori su utvrdili da njihovi finansijski izvještaji ne sadrže značajna pogrešna prikazivanja. To povlači pitanje odgovornosti revizora za otkrivanje prevara, kao i pitanje šta je to što se može sakriti pod temeljnim revizijskim konceptom – konceptom značajnosti. Predmet istraživanja ovog rada odnosi se na prevare u finansijskim izvještajima, odnosno na utvrđivanje odgovornosti eksternog revizora, procjene značajnosti i njihov uticaj na otkrivanje prevara. Opći cilj rada je da se objasni mogućnost potpunije detekcije prevara u
preduzeću, uz pomoć decidnijeg definisanja praga pri primjeni koncepta značajnosti i odgovornosti revizora za prevare. Također, potrebno je utvrditi, na koji način, procjena praga unutar koncepta značajnosti, utiče na otkrivanje prevara u finansijskim izvještajima. Također, cilj je utvrditi da li je regulatorni okvir, koji se bavi konceptom značajnosti fleksibilan, te da li su eksterni revizori spremni preuzeti veću odgovornost, kod otkrivanja manipulacija u finansijskim izvještajima. Uvažavajući složenost naučnog problema i definisanog predmeta istraživanja, u radu je potvrđena sljedeća naučna hipoteza: Primjena koncepta značajnosti i nivoa odgovornosti eksternog revizora, u značajnoj mjeri utiče na otkrivanje prevara u finansijskim izvještajima. Također, potvrđeno je da postoji statistički značajan uticaj koncepta značajnosti na otkrivanje prevara u finansijskim izvještajima. Fleksibilnost regulatornog okvira pri procjeni praga značajnosti, predstavlja ograničavajući faktor za otkrivanje prevara u finansijskim izvještajima. Visok nivo profesionalnog skepticizma eksternog revizora, značajno utiče na identifikovanje precijenjenih, odnosno, podcijenjenih pozicija finansijskih izvještaja. Nezavisnost eksternog revizora, značajno utiče na identifikovanje precijenjenih, odnosno, podcijenjenih pozicija finansijskih izvještaja.

Ključne riječi: koncept značajnosti, odgovornost eksternog revizora, prevare u finansijskim
izvještajima.