UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
Tuzla, 30.06.2023. godina
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Sekretarijat Univerziteta
O B J A V L J U J E
Alma Ibrahimović, bachelor biologije javno će braniti završni magistarski rad, pod naslovom “Bioakumulacijski potencijal vodenih makrofita akumulacije Modrac (Bosna i Hercegovina “ u ponedjeljak 10.07.2023. godine u Sali broj: 211 Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, sa početkom u 14 sati
pred Komisijom u sastavu:
- dr sci. Samira Huseinović, vanredni profesor, predsjednik Komisije
Uža naučna oblast: Biosistematika i morfologija biljaka
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli - dr sci. Sanida Bektić, vanredni profesor, mentor i član
Uža naučna oblast: Biosistematika i morfologija biljaka
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli - dr sc. Jasmina Kamberović, vanredni profesor, član
Uža naučna oblast: Ekologija biljaka i životinja
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli
Za zamjenika jednog člana Komisije iz člana 1. ove Odluke imenuje se Dr.sci. Alen Bajrić, docent, uža naučna oblast „biosistematika i morfologija životinja“ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan.
Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, radnim danom od 8,00 do 16,00 sati.
REZIME RADA
Jezero Modrac predstavlja najveću vještačku akumulaciju na području Bosne i Hercegovine. Njegova površina iznosi oko 17 km2. U najširem dijelu široko je oko 1600 metara. U najdužem dijelu dugačko je 11 kilometara. Najdublja tačka je na oko 20 metara.
Na odabranim lokalitetima prikupljeni su uzorci vode, sedimenta i vodenih makrofita. Na terenu su utvrđeni i sljedeći elementi: lokacija, GPS koordinate i nadmorska visina. Parametri kvaliteta vode (temperatura, pH) i otopljeni kisik (DO) utvrđeni su na svakom lokalitetu uz pomoć multimetra. U ovom radu analiziran je sadržaj sljedećih teških metala: arsen (As), kadmij (Cd), olovo (Pb) i nikl (Ni), u vodi, sedimentu i odabranim biljnim vrstama:širokolisni rogoz (Typha latifolia L.), vodeni orašak (Trapa natans L.) i obična trska (Phragmites australis Cav.) Priprema uzoraka sedimenta za analizu teških metala vršena je se u laboratoriji za fiziologiju na Prirodno matematičkom fakultetu u Tuzli, po standardnom postupku. Sadržaj (koncentracija) teških metala u rastvorima uzoraka biljnog materijala određen je metodom optičke emisione spektrometrija (OES) na instrumentu PerkinElmer, model Optima 2100 D. Kako bih se utvrdio odnos između koncentracije teških metala u biljnom tkivu (korijen, nadzemni dio) i tlu, odnosno sposobnost fitoakumulacije za svaki istraživani teški metal izračunat je biokoncentracijski faktor (BCF),translokacijski faktor (TF) i bioakumulacijski faktor (BAC).
Na osnovu rezultata dobivenih analizom teških metala u uzorcima vode i sedimenta akumulacije Modrac vidljivo je da je sadržaj teških metala u vodi znatno niži u odnosu na sediment, što je vjerovatno posljedica većeg zadržavanja i taloženja teških metala u sedimentu. Rezultati analize teških metala u makrofitama pokazuju da obična trska (Phragmites australis Cav.), vodeni orašak (Trapa natans L.) i rogoz (Typha latifolia L.) akumuliraju značajno više teških metala (Cd, Ni i Pb) u korijenu u odnosu na nadzemni dio. U većini slučajeva utvrđene pozitivne korelacije između sedimenta i biljnih organa analiziranih makrofita su bile veće od korelacija između vode i biljnih organa, što ukazuje na veći uticaj sadržaja teških metala u sedimentu na sadržaj teških metala u makrofitama.
Očekujemo da će ova istraživanja doprinijeti pravilnom razumijevanju uloge vodenih makrofita u transportu i bioakumulaciji teških metala u plitkim i prioblanim područjima. Osim toga, važno je uspostaviti planski monitoring vodenog bilja koji bi uključivao praćenje sezonske i prostorne varijacije u akumulaciji teških metala, te sagledati nove aspekte primjene vodenih makrofita kao biološkog filtera vodenog okoliša, te sugerirati mjere za očuvanje i obnovu ekosistema jezera.
KLJUČNE RIJEČI:teški metali, makrofite, bioakumulacija
