UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Amar Kavgić, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “ Zakonitost dokaza pribavljenih primjenom posebnih istražnih radnji u svjetlu zaštite prava na pravično suđenje i prava na privatnost ”, dana 15.01.2021. godine sa početkom u 16,30 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
1.Dr.sci. Vedad Gurda, vanr.prof. – predsjednik
(Uža naučna oblast „Krivično-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
2.Dr.sci. Dževad Mahmutović, vanr. prof. – mentor i član
(Uža naučna oblast „Krivično-pravna“ Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i
3.Dr.sci. Anita Petrović, vanr. prof. – član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli).
Dr.sci. Jasmina Alihodžić, vanr.prof. – zamjenski član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati. Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Porastom broja učinjenih krivičnih djela, posebice težih oblika poput terorizma, neovlaštene proizvodnje i trgovine narkoticima, trgovine ljudima, ali i drugih oblika transnacionalnih krivičnih djela, povećava se i potreba društva da na takve negativne pojave odgovori na što adekvatniji način. Zbog toga, prevashodno međunarodnim dokumentima, konvencijama, bilateralnim i multilateralnim sporazumima, a onda i unutar nacionalnih zakonodavstava, dolazi do postepenog uvođenja novih metoda borbe protiv kriminaliteta. Među takvim sredstvima svoje mjesto su našle i posebne istražne radnje, kao jedno od ključnih sredstava koje se stavlja na raspolaganje istražnim organima s ciljem otkrivanja učinjenog krivičnog djela i pronalaska njegovog učinitelja. Suština ovih metoda bazira se na prikrivenom radu ovlaštenih lica, koji kroz primjenu raznih modaliteta posebnih istražnih radnji, privremeno ograničavaju ljudska prava i slobode građana, nastojeći na takav način doći do značajnijih otkrića za daljnji tok istrage. Međutim, koliko god ova sredstva bila korisna, u istoj mjeri predstavljaju i rizik po kršenje Ustavom i međunarodnim dokumentima zajamčenih prava i sloboda, prevashodno prava na privatnost i prava na pravično suđenje. Zbog toga se nacionalnim zakonodavstvima propisuju jasne procedure primjene posebnih istražnih radnji, nastojeći na takav način, u što je moguće većoj mjeri, usmjeriti rad i djelovanje organa krivičnog gonjenja. Svako odstupanje od pomenutih pravila ostavlja prostor za osporavanje primjene posebnih istražnih radnji i utvrđivanje nezakonitosti dokaza koji su pribavljeni na takav način, odnosno utvrđivanje povrede prava subjekta primjene. U samom radu su prikazani svi aspekte primjene posebnih istražnih radnji, kroz njihovo teorijsko određenje, zatim položaj u međunarodnim dokumentima, ali i unutar zakona na nivou Bosne i Hercegovine. S ciljem širenja vidika, u radu je ponuđen i komparativni prikaz iz zemalja regiona i Evrope, ali je izvršeno i istraživanje njihove primjene u praksi unutar pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom su prikazani i konkretnipokazatelji o doslijednosti provedbe zakonskih normi, odnosno prakse djelovanja pravosudnih organa u njihovom određivanju i produženju, ali i statusu subjekata primjene i zaštiti njihovih prava. Svakako da su u tom pogledu posebno značajne i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, koje su također bile predmetom istraživanja ovog rada.
Ključne riječi: posebne istražne radnje, zakonitost dokaza, pravo na privatnost, pravo na pravično suđenje, sud, tužilaštvo, zaštita prava.
