UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Amela Suljendić, dipl. medicinar (sestra) zdravstvene njege, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Zdravstvena njega i epidemiološke osobitosti bolesnika sa karcinomom štitne žlijezde na području Tuzlanskog kantona u periodu od 2010. do 2020. godine“ dana 30.09.2022. godine sa početkom u 14,00 sati u Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.med.sci. Fuad Brkić, redovni profesor za nastavni predmet „Otorinolaringologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.med.sci. Almir Salkić, docent za nastavni predmet „Otorinolaringologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član
- Dr.med.sci. Almedina Ramaš, docent, za nastavni predmet „Otorinolaringologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Zamjenski član Komisije dr.med.sci. Melisa Lelić, docent za nastavne predmete „Histologija i embriologija 1“ i „Histologija i embriologija 2“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Karcinomi štitne žlijezde nastaju iz dva tipa ćelija prisutnih unutar same štitne žlijezde. Papilarni, folikularni i najvjerovatnije anaplastični tip karcinoma nastaju iz folikularnih ćelija, a iz svijetlih C ćelija nastaju medularni karcinomi. Tireoidni limfomi nastaju iz intratiroidnog limfoidnog tkiva, a sarkomi nastaju iz veziva koje je prisutno u štitnoj žlijezdi. Procjenom Svjetske zdravstvene organizacije, na svijetu je otprilike dvije milijarde ljudi koji su oboljeli, te se nose s nekim od poremećaja štitnjače, a 20 % oboljelih otpada na stanovnike Evrope. U Evropi je oboljelo nešto manje od 53.000 osoba, a umrlo ih je oko 6.300. Cilj naše studije je bio utvrditi i opisati trend incidencije karcinoma štitne žlijezde na području Tuzlanskog kantona u periodu od 2010 do 2020 godine, i prikazati važnost adekvatne zdravstvene njege koju sprovodi medicinska sestra bolesnicima sa karcinomom štitne žlijezde. Dostupna procjena incidence karcinoma štitnjače u BiH je kroz Pregled malignih neoplazmi, Registar raka FBiH 2012, a na području Tuzlanskog kantona iz Magistarskog rada Epidemiologija i prognoza karcinoma štitnjače na području Tuzlanskog kantona u periodu od 1999 do 2008 godine,i kroz GLOBOCAN 2020 koji ujedno i predstavljaju najpotpuniju statističku bazu o epidemiološkim kretanjima maligniteta u Evropi. Prema ovoj procjeni, BiH nema tačne brojeve, nego su procjene napravljene na osnovu prosjeka dobijenog iz incidenci okolnih zemalja. Podaci dobiveni našim istraživanjem govore da je prosječna godišnja incidenca karcinoma štitnjače na području Tuzlanskog kantona nešto niža kod muškaraca u odnos na GLOBOCAN procjene i iznosila je 1,57/10 stanovnika za muškarace, dok je nešto viša kod žena i iznosila 5 je 5,88/10 . 5 U toku 11-godišnjeg perioda (2010-2020) je ukupno regrutovano 206 slučajeva karcinoma štitnjače ili u prosjeku 18,7 slučajeva godišnje, prosječne dobi 54 godine, a u rasponu od 16 do 87 godina. U cjelokupnom uzorku je bilo 164 (79,6%) ženskih ispitanika, odnos muškarci:žene je iznosio 1:3,9. Diferencirani karcinomi štitnjače čine 94% svih slučajeva karcinoma štitne žlijezde. Prosječna godišnja incidenca karcinoma štitnjače za kompletan uzorak u toku posmatranog perioda je iznosila 3,77/ stanovnika (%95 CI=3,25-4,29). Kada je u pitanju tip tretmana (73,8%) pacijenata je tretirano kombinacijom operativnog zahvata i radioaktivnog joda, dok je preostalih (26,2%) tretirano isključivo operativnim tretmanom.U cjelokupnom uzorku (79,1%) je tretirana totalnom tiroidektomijom, (0,5%) pacijenata je tretirano subtotalnom, a preostalih (20,4%) pacijenta su tretirani parcijalnom tiroidektomijom. Kada je u pitanju tip postoperativnih komplikacija nije bilo niti jednog slučaja infekcija, krvarenja su zabilježena u 11 slučaja (92%), dok je permanentna pareza zabilježena u jednom slučaju (8%). U cjelokupnom uzorku je registrovano 90 (43%) ispitanika sa pojavom hipokalcemije nakon operativnog zahvata. Medijalno vrijeme hospitalizacije u svih ispitanika je iznosilo 6 dana (IQ raspon :4-8 dana). Nije nađena signifikantna razlika u dužini hospitalizacije, a sukladno tipu operativnog zahvata (p=0,28) i tipu primijenjenog tretmana (p=0,31). Svojim kopetencijama koje uključuju znanje, vještine, sposobnosti medicinske sestre -tehničari teže cilju pravovremeno izvođene, sigurne i na etičkim načelima zasnovane zdravstvene njege bolesnika sa karcinomom štitne žlijezde.Studija pokazuje da adekvatna preoperativna njega bolesnika ima uticaj na postoperativni oporavak i dužinu hospitalizacije. Medicinske sestre – tehničari su ravnopravni članovi multidisciplinarnog tima i njihovo znanje i vještine kod prepoznavanja ranih simptoma i znakova mogućih postoperativnih komplikacija, te pravovremene intervencije su od velikog značaja za što brži oporavak bolesnika. Ključne riječi: karcinom štitne žlijezde, tip tretmana, vrijeme hospitalizacije, postoperativne komplikacije, kompetencije medicinske sestre u postoperativnoj njezi.
