OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Amila Petrović, bachelor logopedije i audiologije

UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 23.02.2023. godine


O B A V I J E S T


Amila Petrović, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Procjena učestalosti i vrste umora kod gluhih i čujućih radnika”, dana 15.03.2023. godine u 10,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. dr. sci. Husnija Hasanbegović, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Audiologija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. dr. sci. Admira Beha, docent za užu naučnu oblast „Audiologija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli–mentor, član
  3. dr. sci. Alma Huremović, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Audiologija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
    Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sci. Dženana Radžo Alibegović, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnosti je  slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.

 

REZIME RADA


U uvodnom dijelu magistarskog rada definirani su osnovni pojmovi vezani za umor i vrste umora. Izvršen je detaljan prikaz posljedica koje umor ostavlja na zdravlje čovjeka. Posebna pažnja posvećena je poglavlju koje se odnosi na umor koji se javlja na radnom mjestu. Istraživanje je obavljeno na uzorku N=74 ispitanika, podijeljnog na dva subuzorka. Subuzorke ispitanika su činili gluhi radnici (n=37), koji se nalaze u radnom odnosu starosti od 19 do 65 godina (n=37) i čujući ispitanici iste starosne dobi (n=37). Za potrebe istraživanja korišten je mjerni instrument sastavljen iz dva dijela. Prvi, u kojem su kreirane moderator varijable, koje se odnose na opće podatke vezane za spol, godište, dužinu radnog staža, zanimanje i radno mjesto ispitanika, te smjenu u kojoj ispitanici rade. Drugi dio mjernog instrumenta, Kontrolna lista umora (Inouye i sar., 2017), korišten je sa ciljem utvrđivanja vrste umora koji se javlja kod radnika i uzroka koji utiču na njegovu pojavu. U statističkoj obradi podataka korištena je deskriptivna i multikorelacijska analiza, te izračunat X2 test. Rezultati istraživanja pokazuju da je pojava fizičkog umora signifikantno učestalija kod gluhih radnika (p=0.00012), te je utvrđena i značajno veća učestalost psihičkog umora kod gluhih radnika (p=0.00005). Nisu utvrđene signifikantne razlike u učestalosti emocionalnog umora između subuzoraka ispitanika (p=0.307). Utvrđeno je da su nedovoljna samostalnost gluhih radnika, loši radni uvjeti, nedovoljno vrijeme neophodno za odmor, komunikacijske teškoće, smanjeno samopouzdanje po osnovu komunikacijskih teškoća, potreba ulaganja dodatnog napora pri obavljanju poslova i radnih zadatka izolirani uzroci koji dovode do pojave umora kod gluhih radnika. Utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika u učestalosti korištenja bolovanja po osnovu umora kod gluhih radnika.


Ključne riječi: umor, učestalost, uzroci umora, gluhi radnici, čujući radnici