OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Anja Bošnjaković, BA prava


UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
Tuzla, 29.04.2022. godine


O B J A V L J U J E

 

Kandidatkinja Anja Bošnjaković, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Konvencija o statusu izbjeglica – Osnov međunarodno-pravne zaštite ljudi u pokretu”, dana 20.05.2022. godine sa početkom u 14,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr.sci. Dženeta Omerdić, vanredni profesor – predsjednik
    (Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
  2. Dr.sci. Amela Čolić, vanredni profesor – mentor i član
    (Katedra „Državno i međunarodno javno pravo“ na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću – ekv. uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i
  3. Dr.sci. Zlatan Begić, vanredni profesor – član
    (Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)
    Dr.sci. Izudin Hasanović, redovni profesor – zamjenski član
    (Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA

 

Istraživanje u okviru ovog rada dalo je na uvid pravno uređenje zaštite ljudi u pokretu – izbjeglica i migranata, te promociju, garanciju i zaštitu prava tražitelja azila, izbjeglica i ranjivih grupa migranata na međunarodnom, europskom i nacionalnom nivou. Prepoznate su prepreke koje stoje na putu integracije i (ne)poštivanje zabrane diskriminacije tražitelja azila i osoba pod zaštitom kroz saradnju država, nevladinih organizacija te međuvladinih organizacija na jačanju zaštite osnovnih prava ljudi u pokretu. Dat je pregled pravnog uređenja zaštite tražitelja azila, izbjeglica i ranjivih grupa migranata s aspekta provođenja međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, u pogledu zaštite prava ljudi u pokretu i europskih direktiva te domaćeg zakonodavstva Bosni i Hercegovini. U radu je analiziran najznačajniji međunarodni dokument koji pruža međunarodno-pravnu zaštitu: Konvencija o statusu izbjeglica sa pripadajućim Protokolom iz 1967. godine, europski sistem azila i primjena europskog zakonodavstva, te pozitivno-pravna rješenja kojim je uređena ova oblast prava u Bosni i Hercegovini. Došli smo do spoznaja da ljudi u pokretu imaju garantirana prava koja uživaju kao pojedinci, zagarantirana međunarodnim standardima o ljudskim pravima i nacionalnim zakonima, te posebna prava koja uživaju po osnovu svog izbjegličkog statusa. Kada je riječ o djeci – izbjeglicama i tražiteljima azila, slika postaje kompleksnija, jer se na njih primjenjuje i treća grupa prava – prava djece. Definirani su osnovni pojmovi, pravni okvir, te je prikazano i dosadašnje stanje politika koje imaju u svojoj nadležnosti azilante. Prikazani su problemi s kojima se azilanti i tražitelji azila svakodnevno susreću. Tu možemo navesti ograničenja u regulativi kao što je nemogućnost učenja jezika, nemogućnost osnovnih elemenata integracije etc. Migranti se nalaze između dviju kultura – kulture domicilne zemlje i kulture zemlje primateljice. Aktuelna zbivanja u Europi i svijetu ukazuju na važnost politike migracija i azila i činjenicu da je broj migranata u stalnom porastu. Danas se bilježi da ima preko 200 miliona migranata u svijetu. Kuriozitet je da se u migracijama danas bilježi udio žena kao migrantica u ukupnoj migraciji oko 50 %, dok su se nekada migracije povezivale isključivo uz muški dio populacije. Dio rada obuhvaća i integraciju azilanata. Također je napravljen i osvrt na čimbenike bitne za integraciju, kao što su: učenje jezika, obrazovanje, pristup sustavu socijalne zaštite, zdravstvenom sistemu, zapošljavanje etc. Svaki od tih čimbenika je analiziran prema zakonskoj regulativi s kritičkim osvrtom na svaki zasebno. Iako postoje brojni nedostaci može se zaključiti kako Bosna i Hercegovina tako i Europska unija ulažu velike napore ka unapređenju i poboljšanju azilne i integracijske politike, te se na taj način želi osigurati održivo multikulturalno društvo.