UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 22.02.2023. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Asmira Husić Mulabećirović, doktor medicine će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Prehrana dojilja dojenčadi sa atopijskim dermatitisom“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 06.03.2023. godine u 12:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Midhat Jašić, profesor emeritus
uža naučna oblast „Nutricionizam“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,predsjednik - Dr.sci. Esmeralda Dautović, docent
uža naučna oblast „Biohemija“
Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli,član - Dr.sci. Ramzija Cvrk, vanredni profesor
uža naučna oblast „Prehrambena tehnologija“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Nagli porast prevalence alergijskih oboljenja, uključujući i atopijski dermatitis (AD) kao i njihov negativan uticaj na kvalitet života pacijenata, naglasio je potrebu da se ustanove faktori rizika iz životne sredine koji su povezani sa nastankom ovih bolesti. Brojni istraživači navode dojenje kao jedan od zaštitinih faktora od razvoja alergijskih oboljenja, dok drugi ne smatraju dojenje kao zaštitni faktor, ili čak predviđaju negativnu ulogu u povećanju rizika. Razlozi za odstupanja u rezulatima istraživanja su: metodološke razlike, razlika u imunološkoj složenosti sastava majčinog mlijeka, genetska razlike, te razlike u ishrani majki tokom dojenja.
Problem istraživanja podrazumijeva detektovanje prehrambenih navika dojilja djece sa atopijskim dermatitisom, kao i mogućih odstupanja od preporuka što za posljedicu može uticati na kvalitet života same dojilje i dojenčeta. Do sada je rađen zanemarivo mali broj studija koje prate uticaj načina prehrane majki dojilja dojenčadi sa AD-om na zdravstveni status i kvalitet života samih majki, a ne samo uticaj na kvalitet života dojenčeta.
Anketno istraživanje je sprovedeno za grupu od 106 dojilja dojenčadi sa AD-om koje primjenjuju eliminacijsku dijetu kao ispitivanu skupinu, te dojilje dojenčadi sa atopijskim dermatitisom koje ne primjenjuju eliminacijsku dijetu kao poredbenu skupinu. Korišteni anketni upitnik je prilagođen istraživanju u vidu Google forms upitnika sa ponuđenim odgovorima vezanih uz zdravstveni status, suplementaciju i znanja o prehrambenim navikama dojilja napomenute skupine dojenčadi.
Rezultatima provedenoga istraživanja potvrđene su postavljene nulte hipoteze. Nedvojbeno je potvrđen značaj educiranje dojilja djece sa AD-om o načinu provođenja eliminacijske dijete u cilju osiguranja kvalitetnijeg života dojilja i poboljšanje simptoma kod djece. Utvrdili smo i da postoje razlike u prehrambenim navikama dojilja dojenčadi sa AD-om koje se pridržavaju eliminacijske dijete i dojilja koje ne primjenjuju eliminacijsku dijetu. Neuravnotežena eliminacijska dijeta kod dojilja dojenčadi sa AD-om, može biti uzrok mogućih malnutricija, a ukoliko dojilje ne uzimaju dodatke prehrani za nadopunu nedostajućih nutrijenata iz skupina namirnica koje su eliminirale u prehrani to može biti jedan od razloga za disbalansa vitaminsko-mineralnog statusa.
U cilju poboljšanja kvaliteta života i način ishrane majki dojilja djece sa dijagnozom AD-a, neophodno je promovirati specifične nutricionističke savjete o pridržavanju eliminacijskih dijeta u grupi dojilja kako bi se smanjio zdravstveni rizik povezan s neuravnoteženom ishranom dojilja.
Ključne riječi: atopijski dermatitis, AD, dojilje, eliminacijska dijeta, dojenje