OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Azra Zrnanović, dipl. medicinsko-laboratorijski inženjer

UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla

 

O B J A V L J U J E

 

Kandidat Azra Zrnanović, dipl. medicinsko-laboratorijski inženjer, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Kontrola laboratorijskih parametara kod pacijenata oboljelih od šećerne bolesti u vrijeme Covid pandemije“ dana 04.10.2022. godine sa početkom u 13,00 sati u Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr. med. sci. Fatima Numanović, redovni profesor za nastavne predmete „Medicinska mikrobiologija sa imunologijom“ i „Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. Dr. sci. Fatima Hukić, docent za nastavni predmet „Klinička laboratorijska dijagnostika“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor, član
  3. Dr. sci. Fejzo Džafić, vanredni profesor za nastavni predmet „Klinička imunologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član

Zamjenski član Komisije dr.med.sci. Melisa Lelić, docent za nastavne predmete „Histologija i embriologija 1“ i „Histologija i embriologija 2“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA


Kroz istoriju nam je poznato da su zarazne bolesti oduvijek ljudima prestavljale veliku prijetnju. U ne tako davnoj prošlosti teške pošasti kolere, kuge, tuberkuloze, velikih boginja odnijele su veliki broj života, kako mladih tako i onih starije životne dobi. Zahvaljujući nizu pozitivnih razvojnih okolnosti kao što su masovno vakcinisanje, podizanje higijensko-zdravstvenog standarda i primjene antimikrobnih lijekova navedene zarazne bolesti više nisu pošast. Nažalost i u savremenom dobu, izbijanja novih zaraznih bolesti stalna su pojava, iako su samo neke od njih dostigle pandemijske razmjere kao što je imao COVID-19. Covid-19 je virus iz porodice Corona virusa koji izaziva teške komplikacije respiratornog trakta sa velikim procentom smrtnosti. Virusu podložne su osobe sa prirodno oslabljenom otpornošću organizma ili je oslabljen organizam uzrok postojanja neke od akutnih ili hroničnih bolesti. Diabetes mellitus je hronična bolest koja nastaje kao posljedica nemogućnosti tijela da proizvodi ili koristi inzulin.Inzulin jehormon kojeg proizvodi gušterača.On djeluje kao ključ koji otključava stanice kako biglukoza iz krvi u njih mogla ući i proizvesti energiju.Bez inzulina, nivo šećera u krvi raste i u dužem periodu, ukoliko se ne reguliše, može uzrokovati akutne i hroničnekomplikacije. Akutne komplikacije (Dijabetična ketoacidoza (DKA) i dijabetična koma, Hiperosmolarno neketotično stanje (NKHS) i koma, Acidoza mliječnom kiselinom, Hipoglikemijska kriza i hipoglikemijska koma) su privremenog karaktera ali ništa manje značajne od hroničnih (vaskularnih koje mogu biti mikro i makro vaskularne, te ne vaskularnih u koje spadaju gastropareza, seksualna disfunkcija i kožne promjene) koje se zadržavaju tokom cijelog života. Diabetesmellitus je složena i teška bolest, poremećaj koji se ne može izliječiti, ali se može kontrolisati i tako osigurati kvalitetniji život. Kontrola dijabetesa je praćena i obaveznom kontrolom laboratorijskih parametara. Osnovni laboratorijski parametri u kontroli dijabetesa su oni koji su vezani za samu bolest, a to su glukoza natašte, postprandijalno, HbA1c, glukoza i aceton u urinu. Kada je bolest dijagnostikovana, kako bi se pratile mogućnosti nastanka sekundarnih bolesti koje nastaju kao posljedica primarne bolesti, spektar kontrolnih analita se proširuje. Najčešće kontrolisani laboratorijski parametri, pored osnovnih navedenih za glukozu (glukoza prije i poslije jela, glikolizirani hemoglobin..), su oni koji se odnose na praćenje nastanka mogućih komplikacija same bolesti.
-Predmetom istraživanja obuhvaćen je jedan od značajnih problema današnjice koji je vezan za COVID pandemiju, a tiče se procjene kontrole laboratorijskih parametara kod oboljelih od diabetes mellitusa na području općine Banovići, kao i novooboljelih u periodu Covid pandemije.
-U istraživanje je uključeno ukupno 68 ispitanika, podijeljenih u dvije grupe, od kojih je 34 ispitanika sa dijabetesom tipa 1, a 34 ispitanika sa dijabetesom tipa 2.
-Istraživanje obuhvata, period godinu dana prije pandemije Corona virusom i godinu dana za vrijeme pandemije, odnosno period 2019 i 2020 godine.
-Kriteriji za dijagnozu dijabetesa kao i vremenski interval praćenja laboratorijskih parametara su određeni prema Smjernicama za tretman dijabetesa iz 2017 godine izdatih od stane Udruženja endokrinologa i dijabetologa u Bosni i Hercegovini. Laboratorijska evaluacija preporučuje kontrolu HbA1c na tri mjeseca kod ne kontrolisane, a na 6 kod kontrolisane glikemije. Na godišnjem nivou potrebno je kontrolisati lipidni profil natašte, testove funkcije jetre, odnos albumina/kreatinina u urinu, kreatinin u serumu i procjenu stope glomerularne filtracije (eGFR), a kod pacijenata sa dijabetesom tipa jedan, i tireostimulirajući hormon (TSH). Periodično mjerenje koncentracije vitamina B12, potrebno je kod pacijenata liječenih metforminom.
Cilj istraživanja je :
1.Uporediti broj oboljelih od diabetes mellitusa u ispitivanom periodu za vrijeme Covid pandemije (2020) u odnosu na period prije pandemije (2019).  
2. Utvrditi na osnovu uvida u kartone ispitanika, za period prije i za vrijeme pandemije, učestalost kontrole laboratorijskih analiza oboljelih od dijabetesa tipa 1 i 2.
Obradom podataka na području općine Banovići, završno sa 2021 godinom registrovano je ukupno 22.291 stanovnik, od čega je 1.906 oboljelih od diabetes mellitusa. Od ukupnog broja oboljelih 34 je sa dijabetesom tip-a 1, a 1872 sa dijabetesom tip-a 2. Opšta stopa morbiditeta iznosila je 885,05/10.000 stanovnika.
-Broj oboljelih (prevalenca) od diabetes mellitusa za vrijeme trajanja Covid pandemije u 2020 godini je u porastu za 3%, sa prevalencom od 792,2/10.000, u odnosu na period prije pandemije 2019 godine sa prevalencom od 772,0/10.000 stanovnika.
-Prema broju rađenih laboratorijskih analiza, na godišnjem nivou, za period prije i za vrijeme Covid pandemije (2019/2020.), kontrolisane skupine pacijenata tip-a 1 i 2 dijabetesa, ne ispunjavaju preporuke godišnje kontrole, prema Smjernicama za dijabetes, BiH 2017, u kontrolisanom dijabetesu za HbA1c 2 x godišnje, a za ostale analize 1x godišnje. Upoređujući godine, češće su kontrolisani pacijenti za vrijeme trajanja pandemije 2020 godine, sa procentom od 4,8%, u odnosu na iste prije pandemije u 2019 godini.
-Za vrijeme Covid pandemije 2020 godine broj novooboljelih (incidenca) je manji za 44% sa incidencom od 20,0/10.000, u odnosu na isti period 2019 prije pandemije sa incidencom od 30,6/10.000 stanovnika.
-Prema broju rađenih analiza za vrijeme trajanja Covid pandemije, rjeđe su kontrolisani pacijenti sa dijabetesom tipa-a 1 u odnosu na pacijente sa tip-om 2 dijabetesa.
Obzirom da su opovrgnute radne, a potvrđene nulte hipoteze, možemo reći da Covid pandemija u 2020 godini nije imala uticaja na kontrolu laboratorijskih parametara oboljelih od diabetes mellitusa na području općine Banovići.