UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
Univerzitetska br.2
Tuzla, 02.04.2021. god.
O B J A V L J U J E
Belmin Bektić, bach-inž.geologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Hidrogeološka istraživanja za potrebe vodosnabdijevanja Bugojna i Donjeg Vakufa“ petak 09.04.2021. godine , sa početkom u 11 sati, u Amfiteatru Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Amir Mešković, redovni profesor, uža naučna oblast „Hidrogeologija i hidrotehnika“, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.sci. Dinka Pašić- Škripić, redovni profesor, uža naučna oblast „Hidrogeologija i hidrotehnika, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član
- Dr.sci.Nedim Suljić, redovni profesor uža naučna oblast „Hidrogeologija i hidrotehnika“, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
REZIME RADA
Magistarski rad pod nazivom ,,Hidrogeološka istraživanja za potrebe vodosnabdijevanja Bugojna i Donjeg Vakufa”, obrađuje geološke, hidrogeološke, klimatke, hidrografske karakteristike vodnih tijela šireg područja Bugojna i Donjeg Vakufa, kao i pritiske koji čine terete zagađenja za određena vodna tijela.
Za područje općine Bugojno analizirane su i obrađene geološke i hidrogeološke karakteristike vodnog tijela “Resnik-Kalin-Rudina” i izvorišta “Resnik”, te vodnog tijela “Okašnica”, dok su za područje Donjeg Vakufa analizirane i obrađene geološke i hidrogeološke karaktereistike vodnog tijela “Arapka-Buget”, te izvorišta “Arapka”, “Prusačka vrela” i “Slatinska vrela”.
Općine Bugojno i Donji Vakuf međusobno graniče i nalaze se u centralnom dijelu BiH. Administrativno pripadaju FBiH i Srednjobosanskom kantonu. Općina Bugojno zauzima površinu od 366 km², dok površina općine Donji Vakuf iznosi 323,7 km².
Prostor koji zauzimaju ove dvije općine, geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida.
Najznačajniji vodotok na ovom području jeste rijeka Vrbas koja je svoje korito usjekla kroz središnji dio obje općine. Veliki značaj u vodnom bogatstvu, kako površinskih, tako i podzemnih voda, imaju također i mnogobrojne pritoke rijeke Vrbas, koje egzistiraju na području ove dvije općine. Ovo područje karakteriše krš, pa su i skoro svi izvori koji se pojavljuju kraškog tipa.
Vodosnabdijevanje općine Bugojno vrši se iz slijedećih vodnih tijela/izvorišta:
– Resnik-Kalin-Rudina – površine oko 27 km2, čije su rezerve 0,15 m3/s.
– Okašnica – površine oko 7 km2, čije su bilansne rezerve 0,28 m3/s
– Kruščica 360 l/s (300 l/s se koristi za vodosnabdijevanje Bugojna, a ostatak za vodosnabdijevanje Donjeg Vakufa).
Općina Donji Vakuf vodom se snabdijeva iz slijedećih vodnih tijela:
– Prusačka vrela – 70 l/s
– Arapka-Buget – površine 29 km2, čije su rezerve 0,097 m3/s
– Slatinska vrela 60 l/s
Osnovni cilj analiza i istraživanja jeste definisati geološke i hidrogeološke karakteristike vodnih tijela šireg područja Bugojna i Donjeg Vakufa, kako bi imali što veći broj neophodnih informacija o kvalitetu snabdijevanja, odnosno o eventualnom mogućem poboljšanju snabdijevanja pitkom vodom navedenih općina, kao i adekvatnoj zaštiti istih.
U proučavanom terenu izdvajaju se dvije osnovne hidrogeološke kategorije stijena:
– propusne stijene i
– nepropusne stijene
Metode istraživanja koje su korištene za izradu magistarskog rada su:
1.Pripremni radovi koji se sastoje od prikupljanja i analize raspoložive dokumentacije,
2.Terenska ispitivanja i katriranja,
3.Kabinetska obrada podataka koja obuhvata interpretaciju rezultata istraživanja i ispitivanja, te izvođenje zaključaka.
Ključne riječi: vodna tijela, izvorište podzemne vode, geološke, hidrogeološke i hidrološke karakteristike, vodosnabdijevanje, pritisci na vodna tijela, Okvirna direktiva o vodi, zaštita vodnih tijela.