UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 06.06.2022. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Bojana Popović, dipl. inž. prehrambene tehnologije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Procjena mogućnosti poboljšanja prehrambenog statusa školske djece od 8. do 9. razreda“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 20.06.2022. godine u 11:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Senada Selmanović, vanredni profesor
nastavni predmet „Porodična medicina“
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,predsjednik - Dr.sci. Midhat Jašić, redovni profesor
uža naučna oblast „Nutricionizam“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član - Dr.sci. Nizama Salihefendić, vanredni profesor
nastavni predmet „Urgentna i porodična medicina“
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Zdrava ishrana, kao i fizička aktivnost, kod djece i adolescenata važan je preduslov za njihov pravilan rast i razvoj.Neadekvatan način ishrane, energetski disbalans i nedovoljna fizička aktivnost, utiču na razvoj gojaznosti, ali i povećan rizik od razvoja različitih bolesti. Značajnu ulogu u formiranju prehrambenih navika djece imaju roditelji, mediji, društvo, socijalno okruženje i obrazovne ustanove.
Cilj rada je bio istražiti procjenu mogućnosti poboljšanja prehrane školske djece 8. i 9. razreda.
Zadatak je bio utvrditinjihov način ishrane, prehrambene navike, te razliku u ishrani djece sa povećanom i normalnom tjelesnom masom.
Za prikupljanje podataka korišten je upitnik koji su ispunili učenici osnovne škole 8. i 9. razreda. Istraživanje je uključilo 30 ispitanika iz četiri razreda osnovne škole. Upitnik je obuhvatao opšte podatke o ispitaniku, pitanja o nivou i vrsti fizičke aktivnosti, te prehrambenim i životnim navikama. Ispitanici su bili podvrgnuti antropometrijskim mjerenjima, koja su uključivala mjerenje indeksa tjelesne mase (BMI) i obima struka. Korištene su deskriptivna i statistika za obradu i analizu dobijenih podataka (korelacije i t-test za nezavisne uzorke).
Srednja vrijednost BMI svih ispitanika je bila 23 kg/m2, ispitivane skupine 25.76 kg/m2, a kontrolne skupine 19.90 kg/m2. Primjetno je da postoje statistički značajne razlike između kontrolne i ispitivane skupine u pogledu tjelesne mase (p<0.001), obima struka (p<0.001), BMI (p<0.001), a nisu primjetne samo na varijabli visine (p=0.53).
Utvrđene su razlike u prehrani djece sa normalnom i povećanom tjelesnom masom. Brzu hranu su više konzumirala djeca sa povećenim BMI (p=0.01). Ista skupina je imala manje sna u odnosu na djecu sa normalnim BMI (p=0.04). U skupini djece koja imaju normalan BMI, konzumiranje mahunarki uticalo je na povišen BMI (p<0.01). Prehrana obje skupine nije imala veće statističke značajnosti kada je u pitanju učestalost konzumiranja određenih vrsta hrane i sva djeca su odgovarala slično na pitanja iz upitnika.
Djeca sa normalnim kao i povećanim BMI najčešće imaju fizičku aktivnost nekoliko puta u toku sedmice. Najveći broj djece sa normalnim BMI bavi se sportom, folklorom ili fitnesom (53.33%), a isti broj djece sa povećanim BMI (53.33%) najčešće šeta ili pješači.
Prehrana djece najčešće nije u skladu sa preporukama.Ispitanici nemaju u potpunosti razvijene zdrave prehrambene navike i bez obzira na njihovu tjelesnu masu, imaju sličan izbor i konzumiraju u sličnim količinama životne namirnice. Neophodna je edukacija roditelja, djece i nastavnika u školama kako bi se poboljšala prehrana.
Ključne riječi: prehrana školske djece, gojaznost, prehrambene navike, fizička aktivnost