UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Elmin Merdan, dipl. fizioterapeut, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Fizioterapija u trudnoći i postporođajni oporavak žene“ dana 27.12.2024. godine sa početkom u 14,00 sati u Učionici Anatomije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. med. sci. Dževad Džananović, vanredni profesorza nastavni predmet „Fizijatrija i rehabilitacija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. med. sci. Mahira Jahić, vanredni profesorza nastavni predmet „Ginekologija i akušerstvo“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor, član
- Dr. med. sci. Gordana Grgić, vanredni profesorza nastavni predmet „Ginekologija i akušerstvo“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Zamjenski član Komisije dr.med.sci. Gordana Bogdanović, vanredni profesor za nastavni predmet „Ginekologija i akušerstvo“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
Rezime
Uvod: Trudnoća je normalno fiziološko stanje zrele žene, žene u dobi reprodukcije. Tokom trudnoće dešavaju se velike fizičke i psihičke promjene. Redovna, umjerena tjelovježba održava trudnicu gipkom, učvršćuje mišiće i pomaže tijelu da se bolje nosi s različitim bolovima koje donosi trudnoća. Vježba u trudnoći ublažava probleme poput bolova u leđima, bolova u karlici, zatvora i oticanja nogu. U trudnoći dolazi do porasta tjelesne mase i zavisi od mnogih faktora kao što su prehrambene navike, tjelesna građa i način raspoređivanja masnog tkiva, veličini fetusa i zadržavanje tekućine. Također i tjelesna težina i postotak masnog tkiva prije trudnoće utiču na određivanje normalnih parametara prirasta tjelesne težine. Ciljevi istraživanja: Utvrditi prirast tjelesne težine, prisustvo bolova u leđima, karlici i preponama te vrstu porođaja kod trudnica koje su vježbale tokom trudnoće u odnosu na trudnice koje nisu vježbale tokom trudnoće. Utvrditi tjelesnu težinu novorođenčadi kod trudnica koje su vježbale tokom trudnoće u odnosu na trudnice koje nisu vježbale tokom trudnoće i utvrditi najčešću fizičku aktivnost i najčešće vježbe koje provode trudnice tokom trudnoće i ko najčešće preporučuje vježbe u trudnoći. Ispitanice i metode rada: Istraživanje je sprovedeno online, putem anketnog upitnika koji sadrži 30 pitanja (Upitnik u prilogu). U istraživanju su učestvovavale porodilje, prvorotkinje i višerotkinje starosne dobi od 18 do 37 godina. Anketni upitnik je podijeljen putem društvenih mreža. Upitnik je izrađen u formi Google obrasca (Facebook, Instangram, online grupe za mame i trudnice) sa linkom za pristup i ispunjavanje anketnog upitnika. Istraživanje je sprovedeno u periodu početak jula do kraja septembra 2024. godine. Ispitivanu grupu činile su 75 ispitanica koje su vježbale, a kontrolnu grupu činilo je 75 ispitanica koje nisu vježbale u trudnoći. Grupe su formirane nakon prikupljenih podataka. Istraživanje je sprovedeno putem anonimnog anketnog upitnika. Upitnik je napravljen za potrebe ovog istraživanja, u vidu Google Forms. Pitanja su uglavnom tipa zaokruživanja uz mogućnost nadopunjavanja. Upitnik se sastojao od 30 pitanja. Prvi dio upitnika predstavljao je demografska pitanja (godine i stručna sprema). Potom slijede pitanja o savjetovanju za vježbanje od strane ginekologa i učestalost kao i vrsti fizičke aktivnosti u trudnoći. Pitanja o vježbama u trudnoći su koncipirana tako da je navedeno vrijeme i učestalost vježbi koje su ispitanica trebale zaokružiti ili navesti sopstveni podatak. Poseban dio su problemi u trudnoći kao što su bolovi u leđima, preponama, karlici i nogama, problemi sa proširenim venama, strije na trbuhu, oticanje nogu i nestabilnost u hodu. Na kraju upitnika su pitanja o ishodu porođaja, dužini porođaja i komplikacijama, te oporavku nakon trudnoće sa iznošenjem stava ispitanice o značaju vježbanja u trudnoći. Anketni upitnik je bio podijeljen na društvenim mrežama (Google, Facebook, Instagram te Škole za trudnice i porodilje). Poseban akcenat je bio na Školu za trudnice i porodilje.Statističke analize su se obavile pomoću statističkog paketa SPSS for Windows. Dobiveni rezultati su obrađeni korištenjem metoda deskriptivne statistike, studentovog t testa i X2 testa. T-test se koristio u testiranju razlika kod varijabli dobi. Mann-Whitney se koristio kod nenormalne distribucije, tačnije kod testiranja indeksa tjelesne mase, pariteta i trajanja porođaja. Razlika za vrijednost p<0,5 smatrala se statistički značajnim, a razlike p<0,01 statistički visoko značajnim. Rezultati: Prosječna starosna dob svih ispitanica je 30±5,5, ispitanice koje su vježbale su nešto mlađe 28,1±3,0 od ispitanica koje nisu vježbale 32,2±2,5 ali ne postoji statistički značajna razlika između grupa p>0,05.Ispitujući stručnu spremu nađeno je da najveći broj ispitanica ima srednju stručnu spremu 52,6% (N-79), potom visoku sturučnu spremu 42,6% (N-64) i višu stručnu spremu 4,6% (N-7). Ispitanice sa VSS 34,6% (N-52) najčešće su vježbale i postoji statistički značajna razlika u odnosu na SSS i VŠS ispitanica. Prosječna tjelesna težina svih ispitanica je bila 69,6±3,2, a ispitanice koje su vježbale imale su manju tjelesnu težinu 60,7±1,2 u odnosu na one koje nisu 78,5±1,5 ali ne postoji statistički značajna razlika p>0,05. Tjelesna težina i na kraju trudnoće je bila manja kod ispitanica koje su praktikovale vježbe 71,2±02, dok je kod ispitanica koje nisu bila 93,05±5,1 ali se statistički nije razlikovala. Prosječan prirast TT kod ispitanica koje su vježbale bio je 10,5±09 kg a koje nisu 15,0±3,5kg i ne postoji statistički značajna razlika p>0,05. Priridni porođaj bio zastupljen kod 64,6% (N-97) a carski rez kod 35,3% (N-53) svih ispitanica. Porođaj završen prirodnim putem značajno je češći kod ispitanica koje su vježbale 36% (E-54) u odnosu koje nisu 28% (K-43) p<0,05, dok je kod ispitanica koje nisu vježbale češće zastupljen porođaj carskim rezom u 21% (K-32) u odnosu na ispitanice koje su vježbale 14% (E-21). Prosječna tjelesna težina beba na rođenju je iznosila 3515±1,2 gr. ispitanice koje su vježbale imale su bebe sa manjim tjelesnom težinom TT- 3160±0,7gr. dok ispitanice koje nisu vježbale rodile su bebe prosječne TT-3870±0,5 gr. što se statistički razlikovalo p<0,05. Preporuke od strane ginekologa za fizičku aktivnost u trudnoći dobilo je samo 52% (N-78), a 48% (N-72) nije. Veći broj ispitanica koji je bio fizički aktivan je dobio preporuke od ginekologa 46% (E-69), dok 44% (K-66) ispitanica koje nisu bile fizički aktivne nisu ni dobile preporuke od strane ginekologa i postoji značajna razlika između grupa p<0,05. Upražnjavanje vježbi tokom nedjelje bila je najviša 3x nedjeljno i iznosila je 37% (E-28), potom 2x nedjeljno kod 36% (E-27) i 1x nedjeljno 26% (E-20). Najveći broj ispitanica je vježbe praktikovao 3x nedjeljno, a najmanji 1x nedjeljno. Najčešća aktivnost u trudnoći je bila šetnja, i to kratke šetnje od 10 minuta su praktikovale 76% (E-57), nešto duže šetnje od 20 minuta je praktikovalo 13% (E-10), a šetnje od 30 minuta 10% (E-8). Aerobik je bio značajno zastupljen i 26% (E-20) je vježbalo 10 minuta, 29% (E-22) 20 minuta, a 25% (N-19) 30 minuta i duže. Plivanje kao aktivnost od 10 minuta je nađena kod 20% (E-15) ispitanica, 20 minuta je plivalo 13% (E-10) a 6,6% (E-5) upražnjavalo je plivanje 30 minuta i duže. Plesanje od 30 minuta je zabilježeno kod 20% (E-15), a 20 minuta je plesalo 16 % (E-12) ispitanica, dok je kraći ples od 10 minuta imalo 14% (E-11) ispitanica. 10 minuta je trčalo 13,3% (E-11), a 2,6% (E-2) 20 i 30 minuta. Aktivnosti navedeno pod drugo nisu navedene ali ih je imalo značajan broj ispitanica koje su vježbale i to kod 36% (E-27) u trajanju od 10 minuta, potom 26% (E-20) u trajanju od 20 minuta i 13% (E-10) u trajanju od 30 minuta. Najčešće vježbe koje su ispitanice praktikovale su vježbe za trbuh i leđne mišiće u 96% (N-72), na drugom mjestu su vježbe za mišiće donjih ekstremiteta 92% (N-69), a na trećem mjestu su vježbe glutealne regije 78% (N-59), na četvrtom mjestu su vježbe za mišiće ramena i gornjeg dijela leđa 49% (N-37) i vježbe za prsne mišiće u 42% (N-32). Tegobe u trudnoći imalo je 90% (N-136) ispitanica, a 10% (N-14) je tvrdilo da nije imalo tegobe. Tegobe u trudnoći su imale češće ispitanice koje nisu bile fizički aktivne, pa tako najčešće je bila prisutna bol u leđima kod ispitanica koje nisu vježbale 35% (K-53), u odnosu na 16% (E-25) koje su vježbale. Bolovi u mišićima nogu su također češće bili kod ispitanica koje nisu vježbale 20% (K-30) u odnosu na ispitanice koje su vježbale 7% (E-11). Problemi sa oticanjem nogu su bili prisutni kod 28% (K-43) ispitanica koje nisu vježbale i kod 7% (E-11) koje su vježbale. Strije na trbuhu su imale 24% (K-37) ispitanica koje nisu vježbale i 10% (E-15) koje jesu. Probleme sa mokrenjem imalo je 4% (N-6) ispitanica, probleme sa stolicom 7% (N-11) ispitanica i nestabilnost u hodu 2% (N-3). Prosječna dužina porođaja je iznosila 12±2,5h h, ispitanice koje su vježbale u prosjeku su imale porođaj koji je trajao 11±1,5h, dok ispitanice koje nisu vježbale imale su nešto duži porođaj od 13±1,0h ali nije postojala statistički značajna razlika p>0,05. Prosječno vrijeme oporavka ili ustajanje nakon vaginalnog porođaja kod ispitanica iznosilo je 3,25±2,8h. Ispitanice koje su vježbale su ustajale nakon 2,1±1,3h, a koje nisu nakon 4,4±1,5h. Komplikacije nakon porođaja su nađene kod 26% ispitanica (N-40) i to kod ispitanica koje su vježbale 10% (E-15) i 16% (K-25) kod ispitanica koje nisu vježbale u trudnoći. Stav o značaju vježbi u trudnoći je pokazao da 64% (N-48) trudnica tvrdi da su vježbe u trudnoći pomogle da se lakše porodi, 28% (N-21) da su vježbe pomogle da nema bolove u trudnoći a 8% (N-6) smatra da vježbe nisu značajno pomogle. Zaključci: Fizička aktivnost u trudnoći utiče na bolji kvalitet života trudnice. Ispitanice koje su bile fizički aktivne u trudnoći rijeđe su imale bolove u leđima, karlici i preponama u odnosu na fizički neaktivne trudnice. Prirast tjelesne mase kod ispitanica fizički aktivnih u trudnoći i onih koje nisu nije se razlikovao. Porođaj prirodnim putem češći je kod ispitanica koje su bile fizički aktivne u trudnoći. Tjelesna težina beba kod ispitanica koje su vježbale u trudnoći je manja u odnosu na ispitanice koje nisu bile fizički aktivne u trudnoći. Najčešća fizička aktivnost u trudnoći je bila šetnja, potom aerobik i plivanje. Fizičku aktivnost u trudnoći najčešće preporučuje ginekolog. Mišljenja ispitanica koje su bile fizički aktivne u trudnoći su da fizička aktivnost u trudnoći olakšava porođaj i smanjuje bolove.
Ključne riječi: trudnoća, vježbe, problemi, preporuke