OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Emina Hadžić, dipl. medicinska sestra

UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla

 

O B J A V L J U J E

 

Kandidat Emina Hadžić, dipl. medicinska sestra, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Emocionalni rizici za poremećaje u ponašanju kao javnozdravstveni problem adolescenata na području Tuzlanskog kantona“ dana 18.12.2024. godine sa početkom u 13,00 sati u Učionici Anatomije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr. med. sci. Selmira Brkić, redovni profesorza nastavni predmet „Patofiziologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. Dr. med. sci. Maida Mulić, vanredni profesorza nastavni predmet „Socijalna medicina“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor, član
  3. Dr. med. sci. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesorza nastavni predmet „Porodična medicina“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član

 

Zamjenski član Komisije dr.med.sci. Azra Kurtić, vanredni profesor za nastavni predmet „Psihologija komunikacija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.

Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA

Uvod: Adolescencija predstavlja prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob, obuhvatajući tri faze: ranu, srednju i kasnu adolescenciju. Svaka faza donosi specifične promjene i izazove, uključujući fizičke, psihičke, emocionalne i socijalne aspekte. Emocionalni razvoj, uključujući promjene u odnosima s porodicom i vršnjacima, te potrebu za nezavisnošću, igra ključnu ulogu. Rizični faktori, kao što su genetske predispozicije i socijalni pritisci, mogu uticati na emocionalne i ponašajne probleme, uključujući internalizirane i eksternalizirane poremećaje. Cilj rada: Cilj istraživanja je procijeniti emocionalne i bihejvioralne probleme kod adolescenata u Tuzlanskom kantonu i razviti preporuke za preventivne programe u obrazovnom i zdravstvenom sistemu, zbog rastuće prevalencije poremećaja u ponašanju među adolescentima. Metode i ispitanici: Istraživanje je retrospektivno, sakupljeno tokom skrininga Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona od septembra 2019. do januara 2020. godine. Uzorak obuhvata 1500 učenika 8. i 9. razreda i 50 nastavnika. Procjena emocionalnih i bihejvioralnih problema urađena je pomoću Upitnika snaga i teškoća (SDQ) i Skale vršnjačkog nasilja. Statističke analize obavljene su korišćenjem SPSS-a verzija 20.0, uključujući deskriptivnu statistiku, Studentov t-test, ANOVA, Pearsonov koeficijent korelacije i višestruku regresijsku analizu. Rezultati: Oko 39% učenika i 38% učenica ocjenjuju svoje prosocijalno ponašanje kao vrlo izraženo. Manje od 20% smatra da nemaju emocionalne probleme, dok oko 1% priznaje izražene emocionalne probleme. Oko 32% učenika i 33,3% učenica prijavljuje probleme sa vršnjacima, a povremeni ispadi ponašanja zabilježeni su kod 28,7% učenika i 26% učenica. Nastavnici su prijavili višu prevalenciju emocionalnih problema i poremećaja u ponašanju u odnosu na učenike. Više od polovine učenika pokazuje normalno ponašanje, dok 19% ima abnormalno ponašanje. Emocionalni problemi značajno doprinose ukupnim teškoćama učenika (β= 0,472; p˂0,001). Kombinacija različitih faktora objašnjava 66% varijanse u ponašanju učenika. Zaključak: Rezultati ukazuju na značaj prosocijalnog ponašanja, emocionalnih problema i problema sa vršnjacima u procjeni ponašanja adolescenata. Razlike između procjena učenika i nastavnika ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjima i prilagodbom preventivnih strategija. Preporučuje se razvoj ciljanih intervencija u obrazovnim i zdravstvenim institucijama za poboljšanje emocionalnog blagostanja adolescenata i smanjenje rizičnih faktora ponašanja.

Ključne riječi: adolescencija, emocionalni rizici, poremećaji ponašanja, Tuzlanski kanton.