UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Haris Burek, spec.inž.zaštite od požara javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Unaprijeđenje tehničkih mjera kod postupanja u akcidentnim situacijama na gasnom sistemu Kantona Sarajevo“, 26.05.2023. godine, sa početkom u 12 sati, u Amfiteatru Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Jelena Marković, redovni profesor
uža naučna oblast „Geookolinski inženjering“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik - Dr.sci. Zvjezdan Karadžin, vanredni profesor
uža naučna oblast „Sigurnost i pomoć“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član - Dr.sci. Edisa Nukić, vanredni profesor
uža naučna oblast „Sigurnost i pomoć“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Gasni sistem je jako važna infrastruktura za svako društvo i zajednicu. Ono predstavlja bitan faktor i po pitanju korištenja, obzirom da se koristi kako u širokoj upotrebi i domaćinstvima tako i u industriji, ali je jako važno voditi računa u vezi održavanja istog. Kako se zemni gas kao energent, koji je zapaljiv i eksplozivan, navedenim sistemom doprema do krajnjih potrošača, neophodno je kontinuirano poduzimanje mjera sigurnosti.
Same mjere mogu biti preventivnog i represivnog karaktera. Vrlo važno je da se stalno sprovode i unaprijeđuju preventivne mjere kroz sve segmente održavanja. Održavanje se realizuje na osnovu planova za određeni period.
Međutim, nerijetko se dešava da gasni sistem biva ugrožen od strane trećih lica zbog različitih aktivnosti, najčešće građevinskih radova, koji se opet često izvode van zakonske procedure, odnosno bez odgovarajuće građevinske dozvole. Pri tome dolazi do oštećenja cijevi gasnog sistema, prilikom koje nastaju akcidentne situacije, odnosno, nekontrolisano isticanje gasa, što može predstavljati opasnost po ljudske živote i materijalna dobra.
U radu je prije svega opisan gasni sistem sa svojim dijelovima, gasne mreže i gasna postrojenja (stanice). Pored toga ukazano je kako se organizacijski postupa prilikom oštećenja cijevi gasnog sistema kroz interne dokumente.
Također, u radu je predstavljen tok djelovanja, naročito ekipa za hitne intervencije koje prve bivaju upućene na mjesto događaja. Ove ekipe su u trenutnim prilikama jedna od najvažnijih segmenata kod djelovanja u akcidentnim situacijama. No, i pored velikog i dugogodišnjeg iskustva nekad nije moguće u kratkom vremenskom periodu najadekvatnije odgovoriti prilikom oštećenja, naročito oštećenja cijevi u kojoj su pritisci 3 bara i 8 bara, jer je neophodno zatvoriti ventile, što iziskuje dodatno vrijeme.
Obzirom da je naša zemlja, zajednica gdje sistemi djelovanja nisu uređeni, te da se nerijetko ne poštuju ni donešeni propisi, neophodno je načiniti iskorak u djelovanju prilikom akcidentnih situacija, te jednim dugoročnim projektom krenuti u realizaciju ugradnje blokadnih stanica, koje bi omogućile brže i efikasnije djelovanje u ovim situacijama.
U radu je dat prijedlog kojim će se unaprijediti brzina djelovanja prilikom akcidenata na gasnom sistemu ugradnjom blokadnih stanica na baterije ventila, te će se na taj način stepen sigurnosti i zaštita ljudi i materijalnih dobara podići na viši nivo.
Nadalje, u radu su obrađene blokadne stanice sa blokadnim uređajima i drugim elementima, te objašnjen načini i principi rada. Pored navedenog, data je kraća analiza prioritetnosti ugradnje po pritiscima i lokacijama.
Ključne riječi: zemni gas, akcidentna situacija, gasni sistem, blokadne stanice, ventili i td
