UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Jasmin Alić, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Povezanost porodice i resocijalizacije maloljetnih prestupnika na području Tuzlanskog kantona“. Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 26.04.2023. godine u 11:30 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr sc. Hariz Šarić, redovni profesor izabran za užu naučnu oblast „Socijalni rad i socijalna politika“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr sc. Nijaz Karić, redovni profesor izabran za užu naučnu oblast „Socijalni rad i socijalna politika“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član
- Dr sc. Asim Pandžić, vanredni profesorizabran za užu naučnu oblast „Socijalni rad i socijalna politika“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član.
Rezervni član Komisije: dr.sc. Erna Lučić, vanredni profesor izabran na užu naučnu oblast „Socijalni rad i socijalna politika“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Cilj istraživanja je ispitati i analizirati povezanost porodice i resocijalizacije maloljetnih prestupnika na području Tuzlanskog kantona. Ostvarivanje navedenog cilja istraživanja je uključivalo utvrđivanje uticaja različitih obilježja porodičnih prilika na proces ostvarivanja ciljeva resocijalizacije maloljetnih prestupnika. Cilj i zadaci istraživanja su ostvareni ispitivanjem stavova stručnih radnika (socijalni radnik, pedagog, socijalni pedagog, psiholog, sociolog) zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite, srednjim školama i nevladinim organizacijama koje imaju važnu ulogu u području resocijalizacije maloljetnih prestupnika na području Tuzlanskog kantona. U procesu istraživanja su primjenjene sledeće metode: komparativna metoda, statistička metoda, metoda ispitivanja i metoda analize sadržaja. Od tehnika istraživanja korištene su anketa i upitnik.
Rezultati istraživanja su potvrdili da se ostvarivanje ciljeva resocijalizacije maloljetnih prestupnika vezuje za funkcionalnost porodica maloljetnih prestupnika. Porodične prilike maloljetnih prestupnika karakterišu nepovoljan materijalni položaj, poremećeni porodični odnosi i različiti oblici sociopatološkog ponašanja članova porodice, kao što su nasilje, alkoholizam i dr.. Zbog toga se porodice maloljetnih prestupnika nalaze u stanju socijalne potrebe, disfunkcionalne su i otežano izvršavaju svoje zadatke u procesu ostvarivanja ciljeva resocijalizacije. Najveću disfunkcionalnost pokazuju u izvršavanju odgojne funkcije, što se posebno ogleda u otežanom ostvarivanju promjena ličnosti i ponašanja maloljetnog prestupnika. Manje od jedne polovine ili 48% roditelja je samo djelimično educirano da mogu uspješno izvršavati svoje obaveze u realizaciji odgojnih mjera i odgojnih preporuka u procesu resocijalizacije. 69% roditelja maloljetnih prestupnika ne ostvaruje potrebnu saradnju sa ustanovama socijalne zaštite i školom u procesu ostvarivanja ciljeva resocijalizacije. Takav pristup je uzrokovan i činjenicom što ustanove socijalne zaštite nisu matarijalno i kadrovski osposobljene za uspješnije ostvarivanje ciljeva socijalnog rada s porodicom. Rezultati istraživanja ukazuju da uspješnije ostvarivanje ciljeva resocijalizacije maloljetnih prestupnika podrazumjeva jaču saradnju porodice, ustanova socijalne zaštite i škole, kadrovsko osnaživanje ustanova za resocijalizaciju, kontinuiranu edukaciju socijalnih radnika i drugih stručnih radnika u području resocijalizacije i unapređenje socijalne zaštite porodice sa djecom.