UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 12.09.2022. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Jasna Frljak, prof. hemije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Procjena nutritivnog statusa i kvalitete života oboljelih od celijakije i osoba na bezglutenskoj dijeti“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 22.09.2022. godine u 13:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- dr.sci. Midhat Jašić, redovni profesor
uža naučna oblast „Nutricionizam“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik - dr.sci. Nahida Srabović, vanredni profesor
uža naučna oblast „Biohemija“
Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli, član - dr.sci. Ramzija Cvrk, vanredni profesor
uža naučna oblast „Prehrambena tehnologija“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Celijakija se definira kao autoimuni poremećaj koji potječe od adaptivnog imunološkog odgovora, osjetljivih osoba, na žitarice koje sadrže gluten, kao multifaktorska bolest na koju utiču genetski ali i vanjski čimbenici. Cjeloživotna striktna bezglutenska dijeta se odavno već smatra jedinim efektinim tretmanom kod celijakije. Međutim, pacijenti sa celijakijom i dalje su izloženi glutenu uprkos naporima da se održi dijeta bez glutena. Cilj ovoga rada je bio procijeniti prehrambene navike, znanje o važnosti pridržavanju striktne bezglutenske dijete,
prepoznavanje pravilno deklarisanih bezglutenskih proizvoda i kvalitetu života osoba sa dijagnozom celijakije i osoba koji su na bezlgutenskoj prehrani. Provedena su antropometrijska i dijetetička ispitivanja kroz anketu koju je ispunilo ukupno 96 osoba, 56 ispitanika je sa dijagnozom celijakije, dok je preostalih 40 ispitanika bez dijagnoze, od kojih je 32 na bezglutenskoj prehrani. Većina ispitanika (58.92%) ima adekvatan stepen uhranjenosti, međutim 30,37% ispitanika ima prekomjernu tjelesnu masu uključujući i stepen pretlosti u četiri slučaja. Najviše konzumirane žitarice su riža, kukuruz i bijele gotove bezglutenske mješavine brašna dok ispitanici najmanje konzumiraju pseudožitarice, integralne i mikro –žitarice. Unutar ispitivanja je provedena anketa prema CD-QOL (Celiac Disease Quality of Life) obrascu bolje ocjenjuje kvalitetu života tj. generalni stav oboljelih prema datim tvrdnjama vezanim za celijakiju. Obradom podataka došlo se do zaključka da su prehrambene navike unutar oboljelih od celijakije nešto lošije od onih unutar skupine koja je bez dijagnoze iako su to vrlo male razlike. Ustanovilo se da postoji određena zbunjenost kod osoba sa dijagnozom pri prepoznavanju pravilno deklarisanih i certifikovanih bezglutenskih proizvoda dok večina ispitanika smatra da je striktna bezglutenska dijeta jedini tretman boelsti. Sobzirom da su istraživanja o celijakiji u Bosni i Hercegvoini nažalost apsolutno zapostatvljena da se zaključiti da je potrebno sprovesti više ovakvih i sličnih istraživanja sa večim brojem ispitanika da bi se precizno mogla uspostaviti korelacija između prehrambenih navika i zdravstvenog stanja oboljelih od celijakije koja je izrazito slojevita i kompleksna naučna tema.
Ključne riječi: celijakija, bezglutenska prehrana, nutritivni status, prehrmabene navike, kvalitet života
