UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 29.11.2022. godine
O B A V I J E S T
Josipa Marijanović, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Procesuiranje ortografskih reprezentacija tokom vizualnog prepoznavanja riječi”, dana 15.12.2022. godine u 10,45 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Mirela Duranović, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr.sci. Leila Begić, vanredni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor
- Dr.sci. Zamir Mrkonjić, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, clan.
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sci. Dženana Radžo Alibegović, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Ortografsko je znanje važno za razvoj pismenosti te uključuje znanje o grafemima i poznavanje pravila grafemsko-fonemske veze i kombinaciji te veze. Većina studija u ovom području leksikologije rađena je na engleskom jeziku, a pritom je objašnjena razlika o usvajanju čitanja na engleskom i transparentnim jezicima, kao što je naš jezik, da bi se dobio uvid što se dogodilo tijekom čitanja u redovitim pravopisima. Kako bi osobe koristile svoje ortografsko znanje, od pomoći su nam zadaci čitanja besmislenih riječi. Isto tako, kod vještih čitača vizualno prepoznavanje riječi proces je koji se odvija vrlo brzo.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prepoznavanje riječi smještenih u ortografskom leksikonu, odnosno ispitati procesuiranje ortografskih reprezentacija tijekom vizualnog prepoznavanja riječi. Nadalje, ispitati što podrazumijeva procesuiranje ortografskih reprezentacija tijekom vizualnog prepoznavanja smislenih riječi, besmislenih riječi koje nalikuju na smislene riječi i besmislenih riječi koje ne nalikuju na smislene riječi. Isto tako kroz istraživanje propitati prepoznavanje učestalih i manje učestalih riječi u odnosu na njihovu dužinu te ispitati rane i kasnije faze vizualne obrade teksta sa svjesnim utjecajima i bez njih. Također, ispitati i razlike u procesuiranju ortografskih reprezentacija tijekom vizualnog prepoznavanja riječi u latinici i ćirilici.
Istraživanje je provedeno među studentskom populacijom na području gradova Vareša, Jajca, Tuzle i Sarajeva i uključivalo je 100 studenata. Ispitivanje je provođeno sa softverom PsychoPy. Sudionicima se predstavljaju isti zadaci, a razlikuju se samo u odgovoru koji trebaju napraviti.
Sumirajući rezultate istraživanja možemo zaključiti da su ispitanici ostvarili bolje rezultate kod smislenih riječi i besmislenih riječi koje nalikuju na smislene riječi u odnosu na besmislene riječi koje ne nalikuju na smislene. Najduže prosječno vrijeme reakcije su imali prilikom čitanja besmislenih riječi koje ne nalikuju na smislene (445,06 ms). Također su tu pravili i najveći broj grešaka (53,9%). Dobiveno je brže vrijeme reakcije za manje učestale riječi kod ispitanika, iako je točnost bila na strani učestalih riječi. Efekt dužine utvrđen je u ovom istraživanju, gdje su vješti čitači točnije čitali kraće riječi, a i vrijeme reakcije je bilo kraće. Rezultat točno pročitanih kraćih riječi je 89,1 %, a točno pročitanih dužih riječi iznosi 61,4 %.
Na dužini od 250 ms dobiveni su bolji rezultati na eksplicitnim zadacima, u odnosu na dužinu od 50 ms, što opet ukazuje na mogućnost da ispitanici nisu bili u stanju na ovom vremenu percipirati riječi, a na implicitnom zadatku da su putem pogađanja došli do točnih odgovora. Prilikom duljeg vremena podražaja nije utvrđena statistički značajna razlika u točnosti čitanja u odnosu na dužinu riječi, dok je kod kraćeg vremena podražaja utvrđena. Statistički značajne razlike utvrđene su u točnosti čitanja u odnosu na različite vrste riječi i učestalost riječi i kod kraćeg i duljeg vremena podražaja. Statistički značajne razlike također su utvrđene u vremenu reakcije i kod kraćeg i kod duljeg vremena podražaja.
Rezultati su pokazali da ne postoje statistički značajnih razlika u vremenu reakcije prilikom čitanja riječi prikazanih na ćirilici i latinici na dužini podražaja od 50 ms, dok je razlika utvrđena na svim zadacima ukoliko je vrijeme podražaja bilo 250 ms. Razlika je utvrđena kao statistički značajna u točnosti čitanja na latinici i ćirilici na svim zadacima bez obzira je li dužina podražaja bila 50 ms ili 250 ms, što može ukazivati prije svega na bolje poznavanje latinice nego ćirilice.
Ključne riječi: ortografski leksikon, vizualno prepoznavanje riječi, smislene riječi, besmislene riječi, latinica, ćirilica