UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 06.07.2022. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Lejla Bećirović, bachelor inženjer prehrambene tehnologije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Mogućnosti poboljšanja životnih navika i prehrane u srednjoj dobi djetinjstva“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 15.07.2022. godine u 10:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Midhat Jašić, redovni profesor
uža naučna oblast „Nutricionizam“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,predsjednik - Dr.sci. Nizama Salihefendić, vanredni profesor
nastavni predmet „Urgentna i porodična medicina”
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,član - Dr.sci. Senada Selmanović, vanredni profesor
nastavni predmet „Porodična medicina”
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Uvod: Doba djetinjstva je vjerovatno najznačajniji period kada se usvajaju zdrave prehrambene i druge životne navike. Posebno je značajna srednja dob djetinjstva kada se djeca susreću sa intenzivnim utjecajem sociološkog okruženja u formiranju navika. U ovom periodu treba se obratiti posebna pažnja na pravilnu prehranu, kako bi se obezbijedio fizički rast i razvoj te održavanje mentalnog zdravlja djece.
Cilj rada: Ciljevi rada su bili utvrditi u kojoj mjeri se djeca srednje životne dobi pridržavaju savremenih vodiča i preporuka te procijeniti mogućnosti poboljšanja njihovih životnih navika
prehrane.
Metodologija: U svrhu istraživanja koristila se metoda prikupljanja, obrade i analize podataka o prehrambenim navikama djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Za prikupljanje podataka je korišten posebno pripremljen upitni list. Dobijeni podaci su upoređeni sa međunarodnim standardima i vodičima prehrane školske djece. U istraživanju je učestvovalo 15 dječaka i 15 djevojčica prosječne starosne dobi 8,5 godina.
Rezultati: Dobijeni podaci su obrađeni statistički i upoređeni sa međunarodnim preporukama.
Konzumiranje vode kod djece srednje dobi djetinjstva nije u skladu sa preporukama, čak kod
njih 73,33%, a većina često konzumira gazirana i osvježavajuća pića. Učestalost konzumiranja
obroka je u skladu sa preporukama, jer ih 96,66% dnevno jede 3 i više puta. Većina djece ne
konzumira voće u skladu sa preporukama, čak njih 93,33% ne zadovoljava ovaj kriterij. Isto tako konzumiraju bijeli hljeb (80%), a većina ne konzumira integralni ili kombinaciju različitih vrsta hljeba. Mlijeko i mliječne proizvode, jaja i pileće meso većina djece konzumira u skladu sa preporukama. Gotova jela i brzu hranu, dva i više puta sedmično, konzumira 83,33% ispitanika, što predstavlja visoki rizik po zdravlje djece i nije u skladu sa preporukama. Svi ispitanici konzumiraju slatkiše: 53,33% svaki dan, dok 2-4 puta sedmično konzumira 46,67%. Ova činjenica ukazuje na visoki rizik unosa ugljikohidrata te posljedično povećanje tjelesne mase i pratećih bolesti. Većina djece sa sobom u školu ne nosi hranu, njih 57,67%. Djeca najčešće u školu nose sendvič sa salamom (73,33%), zatim grickalice (20%), a svega 6,67 % nosi zdrave namirnice. U ovom uzrastu su djeca prirodno fizički aktivna i tu aktivnost zadovoljavaju igrom sa drugom djecom. Najčešće u školu idu prijevoznim sredstvima. Većina djece spava 8 do 10 sati dnevno što je i preporuka. Na telefonu provodi duže vrijeme vrijeme 96,67% djece. Svi roditelji su se izjasnili da vode računa o prehrani svoje djece i velika većina misli da je ona zdrava.
Zaključak: Poboljšanje životnih navika i prehrane u srednjoj dobi djetinjstva je imperartiv koji
se nameće roditeljima, nastavnicima i školskom osoblju, državnim institucijama i drugim potencijalnim akterima. Prehranu bi trebalo uspostaviti sukladno međunarodnim standardima i preporukama kao i značajnim potencijalima koji postoje u obrazovanju te proizvodnji i pripremi hrane.
Ključne riječi: djetinjstvo, pravilna prehrana, fizička aktivnost
