UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 27.11.2023. godine
O B A V I J E S T
Maida Vikalo, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Fonološka svjesnost djece predškolske dobi s poremećajem izgovora glasova”, dana 07.12.2023. godine u 10,15 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Mirela Duranović, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr.sci. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor.
- Dr.sci. Amela Ibrahimagić, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, clan.
Za zamjenika članova komisije imenovan je dr. sci. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Fonološka svjesnost je osjetljivost na zvučnu strukturu jezika, sposobnost da se skrene pažnja na zvukove izgovorenog jezika. To je vještina koja uključuje sposobnost slušanja i igranja sa manjim zvukovima u riječima. Cilj istraživanja je utvrditi razvijenost fonološke svjesnosti kod djece predškolske dobi sa poremećajima izgovora glasova. Istraživanje je provedeno na području opštine Srebrenik, u Javnoj ustanovi za odgoj i obrazovanje djece predškolskog uzrasta, te u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Srebrenik. Uzorak ispitanika sa poremećajima izgovora glasova činilo je 15 ispitanika uzrasta četiri godine i 15 ispitanika uzrasta pet godina. Kontrolnu grupu činili su vršnjaci izjednačeni prema dobi. Rezultati istraživanja pokazali su da su djeca sa kombinovanim artikulacijskim i fonološkim smetnjama, te djeca sa izolovanim fonološkim poremećajem imali najlošije rezultate na zadacima fonološke svjesnosti na Skrining testu za procjenu vještina prije opismenjavanja. Slijede djeca sa artikulacijskim poremećajima, a najbolji rezultat su ostvarila djeca urednog govorno-jezičkog razvoja. Rezultati pokazuju postojanje statistički značajnih razlika na svim varijablama izuzev jedne alterantivne varijable i varijable delicija na Skrining testu za procjenu vještina prije opismenjavanja između ispitanika sa poremećajima izgovora i ispitanika urednog govora. Rezultati su pokazali i postojanje statistički značajne razlike na tri podtesta (bloka) varijabli fonološke svjesnosti i u ukupnom broju bodova za sva četiri promatrana podtesta na Testu za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja. Statističke značajnosti između grupa ispitanika nije bilo samo na varijabli podtestu koji objedinjuje varijable fonemske svjesnosti (fonemska raščlamba riječi i fonemsko stapanje). Ispitanici sa poremećajima izgovora glasova ostvarili su značajno niže rezultate na varijablama koji ispituju fonološku svjesnost, u odnosu na vršnjake bez poremećaja. Rezultati rada su pokazali da bilo koji od poremećaja izgovora glasova predstavljaju deficit koji utiče na razvoj fonološke svjesnosti.
Ključne riječi: fonološka svjesnost, artikulacijski poremećaji, fonološki poremećaji