UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 26.12.2022. godine
OBAVIJEST
Marija Vrdoljak, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Komunikacijska kompetencija kod osoba sa složenim komunikacijskim potrebama”, dana 13.01.2023. godine u 11,00 sati u sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“,Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednica;
- Dr. sci. Amela Ibrahimagić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, mentor, član;
- Dr. sci. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor za užu naučnu oblast
„Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli,
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sci. Leila Begić, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Glavni cilj ovog istraživanja je ispitati komunikacijske kompetencije kod osoba sa kompleksnim komunikacijskim potrebama. Uzorak je činilo 50 ispitanika sa složenim komunikacijskim potrebema. Analizirano je ukupno 47 varijabli koje su podijeljene u pet grupa: anamnestičke varijable, varijable kontinuuma sposobnosti, varijable lingvističke, operativne, društvene i strateške kompetencije, varijable komunikacijskih funkcija i varijable komunikacijskih sredstava. Korišteni su dva mjerna instrumenta: Dinamički AAC ciljevi Grid 2 (The Dynamic AAC Goals Grid 2 DAGG-2, DynaVox, Dynamic Therapy Associates of Kennesaw GA, 2014), te Ček lista komunikacijskih funkcija i sredstava (Checklist of communicative functions and means Wetherby, 1995). Prikupljeni podaci su statistički obrađeni pomoću SPSS 21.0 statistički program (IBM Corp., Armonk, NY, SAD). Statistička obrada podataka uključivala je deskriptivnu statistiku i Hi kvadrat test. Rezultati pokazuju da je u populaciji osoba sa složenim komunikacijskim potrebama nivo razumijevanja, ekspresije, društvene interakcije, pismenosti i ostalih vještina većinom (od 92% do 98%) na razini u javljanju, u javljanju u tranziciji, i/ili ovisno o kontekstu. Nivo lingvističke, operativne, društvene i strateške kompetencije kod većine (od 96% do 100%) osoba sa složenim komunikacijskim potrebama je na razini „ovisno o kontekstu“ ili niži, te zahtijevaju vrlo raznolik nivo potpomaganja. Većina osoba sa složenim komunikacijskim potrebama komunicira predverbalnim komunikacijskim sredstvima, a najučestalija sredstva su: „vokalizacija“ (58%), „fizička manipulacija“ (50%) i „upiranje prstom“ (46%), dok su verbalna sredstva zabilježena samo sa 24% (ehololija 4%; odgođena eholalija 6%;
jedna riječ 6%; fraza 4% i ostalo 4%). Njihove najčešće komunikacijske funkcije su: „zahtjev za predmetom“ (92%), „zahtjev za radnjom“ (80%) i „protest“ (68%). Kod osoba sa složenim komunikacijskim potrebama potrebno je intenzivirati logopedski tretman, uvesti učestalije i intenzivnije tretmane, augmentativnu i alternativnu komunikaciju, koji će za fokus imati povećanje predverbalne i verbalne komunikacije, broja i učestalosti komunikacijskih funkcija i sredstva.
Ključne riječi: DAGG-2; komunikacijska kompetencija, komunikacijske funkcije, komunikacijska sredstva, složene komunikacijske potrebe