UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Marko Prelić, bachelor-inžinjer geologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom:„Petrološke i geohemijske karakteristike karbonatnih stijena PK „Stupari“, u petak, 11.04. 2025. godine sa početkom u 11:00 sati u Sali broj: 42/I Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Elvir Babajić, vanredni profesor,
uža naučna oblast „Mineralogija i petrologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. sc. Zehra Salkić, vanredni profesor
uža naučna oblast „Mineralogija i petrologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr. sc. Alisa Babajić, docent
uža naučna oblast „Mineralogija i petrologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Petrološke i geohemijske karakteristike karbonatnih stijena PK „Stupari“ su definisane na osnovu ispitivanja njihovog hemijskog i mineralno-petrografskog sastava. Korelirajući rezultate recentnih istraživanja, sa onim od ranije, zaključeno je da u pogledu litološkog sastava preovladavju karbonatne stijene sa mikritnom osnovom. Mikritna osnova često pokazuje tragove rekristalizacije u spari kalcit. Ovakav tip karbonatnih stijena je karakteritičan dubokomorske okoliše.
Rezultati ispitivanja hemijskog sastava su ukazali da predmetne stijene pripadaju komercijalnim mineralnim sirovinama (preko 80% karbonatne komponente, krečnjačke ili dolomitične). Na osnovu klasifikacije koja u obzir uzima odnos karbonata i gline pet analiziranih uzoraka stijena pripada krečnjacima (>95% CaCO 3 : N1, N2, N5d i R1), a svi ostali uzorci pripadaju laporovitim krečnjacima (90.07 – 94.07 %). Na osnovu klasifikacije koja u obzir uzima odnos kalcitične i dolomitne komponente, pet analiziranih uzoraka stijena pripada krečnjacima (>95% CaCO 3 : N1, N2, N5d i R1), a svi ostali uzorci pripadaju dolomitičnim krečnjacima (90.07 – 94.07 %).
Genetski model je baziran na eugeosinklinalnom prostoru gdje je obrazovana debela serija klastičnih sedimenata, uz istovremene intruzije i ekstruzije bazičnih magmi. Usljed podmorskih klizanja, a vjerovatno i zbog magmatsko-tektonske aktivnosti u taj magmatsko-sedimentni kompleks dovodene su mase starijih sedimenata (najčešće trijaskih krečnjaka) i dale olistolite različitih dimenzija. U olistostromskom mehanizmu uključene su grauvake i spiliti iz same vulkanogeno-sedimentne formacije. Ovaka genetski model je primjenjiv i za karbonatne stijene PK “Stupari”. S obzirom da je ovaj olistolith (Stupari), kao i okolni, inkorporiran u tvorevine jurskog ofiolitnog melnaža (okružuju ga sa svih strana), geneza predmetnog ležišta neraskidivo je vezana sa genezom tj. procesom nastanka ofiolitne zone Dinarida.
Ključne riječi: karbonatne stijene, Stupari, petrologija, geohemija, geneza.