UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Mediha Horić Aličić, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Medijska reprezentacija žene u oglašivačkim kampanjama u Bosni i Hercegovini“. Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 29.09.2022. godine u 11.00 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sc. Amela Delić, docent izabrana za užu naučnu oblast „Komunikologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednica Komisije,
- Dr.sc. Zarfa Hrnjić Kuduzović, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Komunikologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član Komisije,
- Dr.sc. Vedada Baraković, redovni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Masovni mediji“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član Komisije.
Rezervni član Komisije: dr.sc. Mirza Mahmutović, vanredni profesor izabran za užu naučnu oblast, „Masovni mediji“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Masovni mediji prezentovanjem sadržaja učestvuju u kreiranju značenja. Predstavljaju moć u oblikovanju realnosti zbog čega su bitni izvori našeg znanja i iskustva. Načini prikazivanja ženskog tijela u medijima zavise od sociokulturnih okolnosti koje nameću dobro poznate obrasce o ženskom tijelu, ženstvenosti, gdje je konstruisano „nago žensko tijelo“ kao objekat muškog pogleda. Reprezentacija žene kroz historiju čovječanstva, bila je uslovljena društvenim okolnostima, insistiralo se na ženskoj ljepoti, a takva uloga prisutna je i danas. Mediji ne prezentuju stvarnost, već je reprezentuju. Klikom ili daljinskim upravljačem odlučujemo koje ćemo medijske sadržaje pratiti, šta ćemo kupiti, gdje ćemo otići ili čije ćemo usluge koristiti. Mnoštvo sadržaja od medija, svakodnevno uzimamo „zdravo za gotovo“, pri čemu kreiramo sopstvene vrijednosti i značenja. Štampane i televizijske reklame svojim sadržajima predstavljaju netačan pogled na svijet, drugačiji od realnog. Predmet istraživanja u ovom radu su načini na koje kompanije u svojim oglašivačkim kampanjama predstavljaju žene. Istraženo je u koje sve socijalno-kulturološke okvire su situirane žene u oglasnim porukama kako bi se utvrdila eventualna zastupljenost drugačijih i inovativnih komunikacijskih pristupa ciljnim javnostima iz ugla ravnopravnosti spolova. Podaci za potrebe empirijskog dijela istraživanja prikupljeni su analizom sadržaja. Ova metoda primjenjena je u istraživanju oglasnih poruka, kao i zakonskih, etičkih i drugih pravnih akata kojima se reguliše oblast oglašavanja. Uzorak za analizu sadržaja čine oglasne poruke objavljene u dva bosanskohercegovačka sedmična magazina i to: Azra – namijenjog primarno čitateljicama i Stav namjenjenog primarno čitaocima (21 reklama), te reklame emitovane na bh. televizijama: FTV, OBN, SLON i HAYAT (50 reklama). Rezultati su pokazali da je u reklamama u kojima su prikazane žene fokus i dalje na ženskoj atraktivnosti, fizičkoj ljepoti i mladosti. Reklame koje naglašavaju potencijale žene u različitim segmentima nastojeći doprinijeti suzbijanju rodnih stereotipa, kao kontranarativ seksualnoj objektifikaciji ili prikazivanju žene u tradicionalnim ulogama majke/supruge/domaćice, još uvijek su rijetkost. To ukazuje na nedovoljnu društvenu odgovornost oglašivača u segmentu rodne ravnopravnosti. Većina kompanija ne prepoznaje potencijal ravnopravnosti spolova kao teme oglasnih poruka kojom bi se komunikacijski mogle diferencirati na tržištu.