UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Meliha Hukić, dipl. medicinski tehničar/sestra, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Arterijska hipertenzija u zdravstvenih radnika“ dana 11.10.2022. godine sa početkom u 13,00 sati u Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.med.sci. Amira Bijedić, docent za nastavni predmet „Interna medicina“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.med.sci. Daniela Lončar, docent za nastavni predmet „Kardiovaskularne bolesti i pulmologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član
- Dr.med.sci. Katarina Kovačević, docent, za nastavni predmet „Kardiovaskularne bolesti i pulmologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Zamjenski član Komisije dr.med.sci. Larisa Dizdarević Hudić, docent za nastavni predmet „Klinička propedeutika“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Arterijska hipertenzija je globalni javnozdravstveni problem i predstavlja sve veću prijetnju budući da je učestalost ove bolesti u porastu, kako u svijetu tako i kod nas. Arterijska hipertenzija se definiše kada je vrijednost sistolnog krvnog pritiska ≥140 mmHg i/ili dijastolnog krvnog pritiska ≥90 mmHg u osoba koje ne uzimaju antihipertenzivnu terapiju. Razvoju arterijske hipertenzije se pripisuje postojanje i interakcija dvije grupe faktora rizika: nepromjenljivih (onih koje nije moguće modifikovati) i promjenljivih (onih koje je moguće modifikovati). Zdravstveni radnici, s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim opasnostima i štetnostima na radnim mjestima, poput hemijskih, bioloških i fizičkih uticaja, te smjenskom radu, svrstani su skupinu rizičnih zanimanja. Radnici sa hipertenzijom propuštaju 1.2 dana više godišnje u odnosu na one koji nemaju ovo stanje i hipertenzija ima najveći utjecaj od glavnih uobičajenih hroničnih bolesti na ukupan trošak izostanka za poslodavce. Ovim prospektivnim istraživanjem je obuhvaćeno 100 ispitanika, zdravstvenih radnika zaposlenih u UKC-u Tuzla, oba spola i dobne skupine od 20 do 65 godina. Tokom istraživanja kao sredstvo rada koristio se anonimni upitnik, samostalno kreiran za ovo istraživanje. Upitnik se sastoji od ukupno 30 pitanja koja su podijeljena u tri grupe. Sve statističke hipoteze su testirane na nivou pouzdanosti od 95% tj. 5% rizika (p <0,05). Dokazano je da je učestalost arterijske hipertenzije kod zdravstvenih radnika visoka, te da je zastupljenost faktora rizika za nastanak arterijske hipertenzije visoka. Najčešći faktori rizika su dob ispitanika kao nepromjenljivi faktor, zatim prekomjerna tjelesna težina, visoka vrijednost BMI, stres na poslu, povišene masnoće u krvi i pušenje, a najčešće obolijevaju osobe dobne skupine od 50-59 godina starosti.
KLJUČNE RIJEČI: arterijska hipertenzija, zdravstveni radnici, faktori rizika, prezentizam, stres, BMI, pušenje, povišene masnoće.