UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Merima Husić, dipl.pravnik, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Pojam savjesnog posjeda prema novom stvarnom pravu, s posebnim osvrtom na institute dosjelosti”, dana 12.04.2023. godine sa početkom u 13,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Anita Petrović, vanr. profesor – predsjednik
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli), - Dr.sci. Hamid Mutapčić, vanr. profesor – mentor i član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i - Dr.sci. Jasmina Alihodžić, vanr. profesor – član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)
Dr.sci. Boris Krešić, vanr. profesor – zamjenski član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
U uvodnom dijelu rada navedeni su razlozi i motivi koji su kandidatkinju naveli da svoje istraživanje usmjeri u pravcu predložene teme i problematike na koju se tema odnosi. Kandidatkinja je potom, definirala glavnu hipotezu, kao razrađujuće hipoteze. U ovom dijelu rada u kratkim crtama je objašnjena korištena metodologija.
Istraživanje je usmjereno u pravcu analize propisa koji regulišu oblast stvarnog prava, nova zakonska definicija savjesnog posjeda, te zakonska pozicija ove kvalitete posjeda u kontekstu sticanja prava vlasništva po osnovu dosjelosti, istraživanje i prezentovanje značaja savjesnog posjeda, odnosno da se izvrši analizira historijskog razvoja pravne nauke u pogledu savjesnog posjeda kao i istraživanje savjesnog posjeda u praksi.
Iz tako definisanog predmeta proizašao je i osnovni cilj istraživanja i to:
-istražiti i prezentirati značaj savjesnog posjeda,
-analizirati historijski razvoj pravne nauke u pogledu savjesnog posjeda,
-istražiti savjesni posjed u praksi,
-pojmovno odrediti institut dosjelosti,
-utvrditi prednosti/nedostatke zakonskih odrednica savjesanog posjeda i instituta dosjelosti,
-komparirati odredbe Zakona o stvarim pravima Federacije BiH sa drugim zakonima susjednih nam zemalja i zemalja Evrope u kojima se primjenjuje savjesni posjed i institut dosjelosti.
Pored glavnog cilja naučnog istraživanja, definirani su i sljedeći operativni ciljevi u vidu utvrđivanja prednosti i nedostataka zakonskih odrednica savjesnog posjeda i instituta dosjelosti te da se na kraju izvrši komparacija odredbe Zakona o stvarim pravima Federacije BiH sa drugim zakonima susjednih zemalja i zemalja Evrope u kojima se primjenjuje savjesni posjed i institut dosjelosti, a što će omogućiti bolje sagledavanje domaćih propisa u pomenutom području, te iznalaženje najboljih legislativnih rješenja koja bi se mogla ugraditi u domaće zakonodavstvo, s ciljem njegovog usklađivanja sa stranim i međunarodnim opšteprihvaćenim standardima u posmatranom području.
U prvom poglavlju ovog rada kandidatkinja je analizirala pojam stvarnog prava u BiH, sam način i njegov nastanak i razvoj kao i karakteristike stvarnog prava općenito. Osim toga, rezimirana je kodifikacija stvarnog prava na nivou BiH, sa posebnim osvrtom na izmjene entitetskih zakon, na osnovu čega se nastojala dati cjelovita kodifikacija stvarnog prava.
Drugo poglavlje predmetnog završnog magistarskog rada govori o metodologiji rada koja podrazumijeva cilj i predmet istraživanja, tok i metode istraživanja kao i hipoteze i značaj istraživanja.
U trećem poglavlju definisan je pojam savjesnog posjeda, njegovo pojmovno određenje i vrste posjeda. Načini sticanja posjeda i prestanak posjeda stvari, te značaj instituta posjeda u rimskom pravu.
Četvrto poglavlje obuhvata institut dosjelosti, njegovo pojmovno određenje i uloga savjesnog posjeda prema ranijem stvarnom pravu u odnosu na njegovu ulogu prema novom stvarnom pravu. Takođe izvršen je uporedno pravni prikaz savjesnosti posjeda i instituta dosjelosti u zemljama u Evropi (Njemačka, Slovenija i Hrvatska), dok je posljednje poglavlje rada predviđeno za zaključna razmatranja.
