UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 03.05.2024. godine
O B A V I J E S T
Mersiha Muratović Ahmetašević, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Neurogena orofaringealna disfagija kod osoba smještenih u institucionalnom smještaju”, dana 16.05.2024. godine u 11,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Mirela Duranović, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr.sci. Leila Begić, vanredni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor.
- Dr.sci. Zamir Mrkonjić, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, clan.
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sci. Dženana Radžo Alibegović, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Cilj istraživanja bio je ispitati karakteristike neurogene orofaringealne disfagije kod osoba smještenih u institucionalnom smještaju. Uzorak je činilo 30 ispitanika s utvrđenom dijagnozom neuroloških bolesti i 30 ispitanika iz kontrolne grupe (ispitanici bez neurološke dijagnoze).Na osnovu dobijenih rezultata utvrđeno je da je kod ispitanika sa dijagnozom neuroloških bolesti smještenih u institucionalnom smještaju najčešće zastupljena blaga disfagija s niskim rizikom od aspiracije (46,7%).Rezultati istraživanja su pokazali razliku u jačini disfagije kod osoba s neurološkim bolestima u odnosu na dob. Naknadnim post hoc testiranjem utvrđeno je da su neurološki pacijenti iz grupe bez disfagije statistički značajno mlađi od ispitanika iz grupe s blagom i umjerenom disfagijom, dok ne postoji značajna razlika u dobi kod ispitanika s blagom i umjerenom disfagijom. Dodatno, utvrđena je statistički značajna razlika u sljedećim siptomima neurogene orofaringealne disfagije kod osoba sa neurološkim bolestima u odnosu na dob: kašalj tijekom ili nakon gutanja, promjene glasa nakon gutanja, balavljenje, respiratorne komplikacije, problemi s gutanjem u porodici, gubitak težine i gastroezofagealni refluks.Rezultati istraživanja su pokazali da postoji statistički značajna razlika između eksperimentalne i kontrolne grupe ispitanika u prisutnosti sljedećih simptoma neurogene orofaringealne disfagije: kašalj tijekom ili nakon gutanja, promjena glasa nakon gutanja, znakovi pothranjenosti/dehidracije, slab apetit, gubitak težine i gastroezoagealni refluks. Utvrđena je statistički značajna razlika u obrascu disanje-gutanje kod osoba s neurološkim bolestima u odnosu na kontrolnu grupu(p<0.035). U kontrolnoj grupi najveći broj ispitanika pokazuje obrazac ekspirij-gutanje-ekspirij (86.67%). U grupi neuroloških pacijenata, obrazac ekspirij-gutanje-ekspirij je imalo 60%, a obrazac inspirij-gutanje-ekspirij 30% ispitanika. Obrazac ekspirij-gutanje-inspirij nije zabilježen niti kod jednog ispitanika iz kontrolne grupe, dok je kod neuroloških pacijenata prisutan u 10% slučajeva.Rezultati istraživanja su potvrdili statistički značajnu povezanost između jačine disfagije i simptoma kao što su kašalj tijekom ili nakon gutanja, gušenje tijekom ili nakon gutanja, promjene glasa nakon gutanja, respiratorne komplikacije, porodičnu povezanost sa disfagičnim problemima, gubitak težine, te gastroezofagealni refluks.Rezultati provedenog istraživanja doprinose boljem razumijevanju simptomatologije neurogene orofaringealne disfagije i sugerišu potrebu za sveobuhvatnim pristupom u evaluaciji i tretmanu disfagičnih pacijenata.
Ključne riječi: neurogena orofaringealna disfagija, simptom, institucionalni smještaj