UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
Ul. Muhameda HevaijaUskufija br.7.
T U Z L A
O B J A V L J U J E
Kandidat Mirnes Modrić, dipl. pravnik, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Izborno pravo Bosne i Hercegovine i izborni inženjering”, dana 01.10.2021. godine sa početkom u 14,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Dženeta Omerdić, vanredni profesor – predsjednik
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli), - Dr.sci. Zlatan Begić, vanredni profesor – mentor i član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i - Dr.sci. Amir Karić, vanredni profesor – član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
- Dr.sci. Izudin Hasanović, redovni profesor – zamjenski član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
U pravnoj nauci, prvenstveno se bazirajući na ustavno pravo, ne možemo, a da u samom startu ne postavimo pitanje legitimnosti svake vlasti. Ustavno uređenje, te sam politički sistem nam govori o tome na kojem stupnju je demokratija u određenoj državi. Bosna i Hercegovina je kroz svoju historiju prošla više faza svog razvoja, a razvojem demokratije uporedo je tekao i razvoj političkog sistema i izbornog prava. Bez izraza narodne volje oličene u izboru predstavnika u predstavničkim tijelima, a kasnije i izborom ostalih organa vlasti nema ni prave legitimnosti vlasti. U modernim državama nacija pitanje legitimnosti vlasti u posljednje vrijeme okupira javni prostor, te se narodni suverenitet svake države stavlja na test izdržljivosti zbog velikog broja zahtjeva raznih kolektiviteta kroz zahtjeve o priznavanju raznih, specifičnih prava kolektiviteta, a samim tim testirajući prava i slobode pojedinaca koji ističu zahtjeve za priznavanjem svojih specifičnih prava.
Bazirajući ovaj rad na temi izbora i izbornog prava, prave demokratije nema bez predstavljenosti svih u organima vlasti, a bez efikasnih mehanizama zaštite izbornog procesa i sankcije za one koji krše izborna pravila nema ni prave demokratije ni sređenog, efikasnog političkog sistema koji garantuje zaštitu svih ljudskih prava i sloboda (a pogotovo prava manjinama i/ili posebnim kolektivitetima).
Bosna i Hercegovina na svom putu ka stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj Uniji mora prilagoditi svoj sistem modernim, međunarodnim zahtjevima, jer manjkavosti izbornog sistema su samo jedan od remetilačkih faktora ka pristupanju, a što je i dokazano brojnim presudama Suda u Strazburu po tužbama bosanskohercegovačkih građana protiv Bosne i Hercegovine. Stoga, korekcije izbornog sistema su urgentne, te su centralno pitanje ovog rada.