UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Mirza Selimbašić, bachelor inženjerstva zaštite okoline će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Kvalitet digestiranog ostatka nakon anaerobne digestije stajskog gnoja i mogućnost njegove primjene kao gnojiva u poljoprivredi“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 11.03.2022. godine u 12:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- dr.sci. Vedran Stuhli, vanredni profesor
uža naučna oblast „Inženjerstvo zaštite okoline“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,predsjednik - dr.sci. Vahida Selimbašić, redovni profesor
uža naučna oblast „Inženjerstvo zaštite okoline“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član - dr.sci. Indira Šestan, vanredni profesor
uža naučna oblast „Fizikalna hemija i elektrohemija“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Cilj ovog rada je bio da se utvrdi kvalitet digestiranog ostatka netretiranog stajskog gnoja u smjesi sa otpadnim muljem i digestiranog ostatka termički tretiranog stajskog gnoja u smjesi sa otpadnim muljem nakon procesa anaerobne digestije pri mezofilnoj temperaturi od 35 ̊C, kao i mogućnost njegove primjene kao gnojiva na poljoprivrednim zemljištima.
Na osnovu koncentracije suhe materije u supstratima (stajski gnoj i otpadni mulj) formirane su mješavine netretiranoi stajski gnoj: otpadni mulj, te termički tretirani stajski gnoj: otpadni mulj u omjerima1:1, da bi se zadovoljio uslov optimalnog sadržaja suhe materije od 8-12% za nesmetano provođenje procesa anaerobne digestije.
Za potrebe istraživanja korišten je laboratorijski reaktorski sistem za anaerobnu digestiju šaržnog tipa, koji se sastoji od šest staklenih eudiometrijskih cijevi „Šurlan-Medulin“, spojenih na staklene boce zapremine 500 ml. Prve tri staklene boce punjene su mješavinom termički tretirani stajski gnoj: otpadni mulj. Anaerobni uslovi su obezbjeđivani propuhivanjem azota iz boce pod pritiskom pri čemu je istisnut zaostali zrak iz reaktora. Konstantna tempertura od 35±1°C, potrebna za osiguranje mezofilnih uslova reaktorskog sistema, obezbijeđena je zagrijavanjem vode u vodenom kupatilu sa cirkulacijom vode. Pritisak i temperatura okolnog zraka mjereni su pomoću baro-termohigrometra koji je postavljen pored eudiometrijskih cijevi. Miješanje je vršeno mehanički pomoću magnetnih mješalica. Analizirane su sljedeće hemijske osobine digestiranih ostataka:
Suha materija (TS);
Isparljiva organska materija (VS);
%H2O;
Elektroprovodljivost;
pH-vrijednost;
makronutrijenti (N, P, K, Ca, Mg);
mikronutrijenti/elementi u tragovima (fe, Mn, Cu, Zn, Ni, Co);
teški metali (Pb, Cr, Cd).
Ključne riječi: anaerobna digestija, stajski gnoj, digestirani ostatak.