OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Nadina Džanić, bach. oec

UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET

O B J A V L J U J E

 

Kandidatkinja Nadina Džanić, bach. oec., javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Uticaj interne revizije na primjenu etičkog kodeksa u jedinicama lokalne smaouprave“ dana 01.11.2024. godine u 14,00 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

 

  1. Dr. sci. Selma Novalija Islambegović, redovni profesorza užu naučnu oblast
    „Računovodstvo“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik;
  1. Dr. sci. Senada Kurtanović, redovni profesorza užu naučnu oblast „Računovodstvo“,
    Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, mentor i član.
  1. Dr. sci. Amra Gadžo, vanredni profesorza užu naučnu oblast „Računovodstvo“,
    Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, član;

 

Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenuje se dr. sci. Adisa Delić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, izabrana na užu naučnu oblast “Menadžment i upravljanje”.

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.

Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA

 

Upostava sektora za internu reviziju u jedinicama lokalne samouprave (JLS) je regulisana Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji Bosni i Hercegovini i Pravilnikom o kriterijima za uspostavljanje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u Federaciji Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, na osnovu člana 17. stav (7) Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine donešen je Eetički kodeks za državne službenike u Federaciji Bosni i Hercegovini. Primjena gore navedenih zakonskih regulativa je izuzetno bitna naročito u dinamičnim poslovnim okruženjima kakvi dominiraju u javnom sektoru. Predmet istraživanja magistarskog rada jeste primjena etičkog kodeksa u JLS pod uticajem interne revizije. Opšti cilj istraživanja magistarskog rada jeste objasniti uticaj interne revizije na primjenu etičkog kodeksa u jedinicama lokalne samouprave. Osnovna ideja ovoga rada je prikazati lokalni organizacijski sistem na lokalnoj razini, kroz prizmu interne revizije i etičkog kodeksa. Cilj mu je pokazati kroz konkretno istraživanje na koji način službenici percipiraju etički kodeks i internu reviziju i u kojoj mjeri ga koriste kao sredstvo za rješavanje konkretnih problema i imaju li povjerenje u taj tako postavljeni mehanizam. Pored osnovnog, pomoćni cij rada jeste identifikacija prepreka i nedostataka sa kojima se službenici i jedinice lokalne samouprave kao organizacije susreću u svakodnevom poslovanju u domenu sprovedbe i primjene smjernica interne revizije isto tako i etičkog kodeksa. Istraživan je i potencijalni učinak u kontekstu saradnje sa savjedotavnim i regulatornim tijelima u smislu približavanja pozitivnog efekta do kojeg može dovesti adekvatna primjena interne revizije u jedinicama lokalne samouprave. Na kraju, date su konkretne preporuke i smjernice koje mogu pomoći jedinicama lokalne smaouprave kao organizacijama, službenicima zaposlenim u JLS, internim revizorima i regulatornim tijelima u poboljšanju kvalitete interne revizije u jedincama lokalne samouprave i u poštivanju Etičkog kodeksa za državne službenike.

Empirijskim istraživanjem analiza podataka pokazala je da ne postoji statistički značajan uticaj interne revizije na primjenu etičkog kodeksa u JLS, iako rezultati analize sugeriraju da organizacije koje imaju formalno uspostavljene jedinice interne revizije češće primjenjuju etičke standarde u svom radu, što potvrđuje važnost interne revizije u unaprjeđenju etičke prakse. Utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika u nivou primjene etičkog kodeksa između JLS koje imaju formirane jedinice interne revizije u odnosu na one koje nemaju. Naime, iako su organizacije s internom revizijom možda imale nešto viši prosječni nivo primjene etičkih standarda, ova razlika nije bila dovoljno velika da bismo je smatrali statistički značajnom. Istraživanje je pokazalo da postoji statistički značajan uticaj saradnje sa Mrežom internih revizora SOGFBIH na veći nivo primjene etičkog kodeksa u JLS. Ovi rezultati naglašavaju važnost podrške i suradnje sa relevantnim tijelima poput Mreže internih revizora SOGFBIH u promoviranju etičke prakse i unaprjeđenju integriteta u lokalnim samoupravama. U skladu s dobijenim rezultatima, a kako je analiza odgovora ispitanika potvrdila da postoji nedostatak povjerenja u efikasnost interne revizije, ali i uvjerenja da interna revizija zaista može unaprijediti etičke standarde, smatramo kako ova analiza naglašava potrebu za daljim istraživanjema u budućnosti kako bi se bolje razumjeli stavovi ispitanika i identifikovali mogući problemi ili nedostaci u percepciji uloge interne revizije u promociji etičkih vrijednosti, ali može poslužiti i kao polazna tačka za razvoj strategija za poboljšanje razumijevanja i prihvatanja interne revizije u kontekstu etičkih vrijednosti među zaposlenicima.