UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 29.08.2024. godine
O B A V I J E S T
Pero Padrić, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Utjecaj izloženosti digitalnim medijima na razvoj rječnika kod predškolske djece”, dana 13.09.2024. godine u 10,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Amela Ibrahimagić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr.sci. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor,
- Dr.sci. Mirela Duranović, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, clan.
Za zamjenika članova komisije imenovan je dr. sci. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Od rođenja dijete pokušava ostvariti kontakt sa drugim ljudima. Kako raste i sazrijeva, tako i načini kontakta postaju sve sofisticiraniji. Najčešći način komuniciranja je riječima, a u kojoj mjeri će takav vid komunikacije biti efektivan, ovisit će o razvijenosti rječnika. Na rječnik, ponajprije djeteta, utječu mnogobrojni faktori, a u moderno digitalno doba ispituje se i utjecaj digitalnih medija na razvoj rječnika. Glavni cilj istraživanja u ovom radu bio je ispitati utjecaj izloženosti digitalnim medijima na razvoj rječnika kod predškolske djece. U istraživanju je sudjelovalo 141 dijete starosti tri do pet godina, te 126 roditelja djece. Istraživanje je provedeno u gradskim i privatnim vrtićima na području grada Slavonskoga Broda. Za samo istraživanje korišten je PPVT-III-HR test za procjenu razvijenosti receptivnog rječnika, te tri upitnika za roditelje, dva upitnika za ispitivanje vremena i učestalosti korištenja digitalnih medija, te jedan koji se odnosi na razdoblje COVID-19 pandemije. Rezultati su pokazali da je razvoj rječnika kod trogodišnjaka i petogodišnjaka u skladu sa normama, dok je rječnik četverogodišnjaka blago ispod očekivanih normi. Nisu utvrđene razlike u razvijenosti rječnika između dječaka i djevojčica. Od svih ponuđenih medija, predškolci najčešće koriste TV i pametne telefone, a vrijeme korištenja je najčešće između 30 i 60 minuta. Djeca starije kronološke dobi pokazuju trend učestalijeg korištenja digitalnih medija. Najveći broj roditelja pokazuje autonomno-suportivnu restrikciju i koristi autonomno-suportivnu aktivnu medijaciju sa svojom djecom kada je u pitanju uporaba digitalnih medija. Rezultati su pokazali da su djeca češće koristila digitalne medija tijekom COVID-19 pandemije, ali se to nije odrazilo na razvoj njihovog rječnika.
Ključne riječi: Digitalni mediji, rječnik, predškolci, stavovi, COVID-19