UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
Tuzla, 12.07.2022. godine
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Ramiza Salihbašić, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Međunarodna nadležnost sudova u predmetima izdržavanja djeteta u pravu Bosne i Hercegovine i Evropske Unije”, dana 20.07.2022. godine sa početkom u 14,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Boris Krešić, vanr. profesor – predsjednik
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli), - dr.sci. Jasmina Alihodžić, vanr. profesor – mentor i član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i - Dr.sci. Anita Petrović, vanr. profesor – član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)
- Dr.sci. Hamid Mutapčić, vanr. profesor – zamjenski član
(Uža naučna oblast „Građansko-pravna“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli)
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Tema magistarskog rada je izdržavanje djeteta u prekograničnim predmetima, te je analizirana materija međunarodne nadležnosti sudova u navedenim predmetima, odnosno na koji način je obaveza izdržavanja djeteta regulisana u pravu Evropske unije i pravu Bosne i Hercegovine. U primarnom fokusu rada jeste pravna regulativa u oblasti porodičnopravnih odnosa. Kao primarni problem istraživanja u okviru ovog rada jeste utvrđivanje međunarodne nadležnosti u predmetima izdržavanja djeteta, s naglaskom na koncept redovnog boravišta, kao kriterij zasnivanja međunarodne nadležnosti, a koji djeluje u funkciji zaštite najboljeg interesa djeteta, te u kojoj mjeri je zaštićen najbolji interes djeteta u okviru postojeće komunitarne i domaće pravne regulative, kao i sudske prakse. Dakle, akcenat istraživanja jeste na institutima „najbolji interes djeteta“ i „koncept redovnog boravišta djeteta“ u navedenoj materiji, te na koji način isti djeluju u teoriji i praksi na dijete i njegova prava.
Završni magistarski rad pod naslovom: „Međunarodna nadležnost sudova u predmetima izdržavanja djeteta u pravu Bosne i Hercegovine i Evropske Unije“, sastoji se od sedam dijelova.
Nakon uvodnog dijela u kome je prikazana metodologija izrade magistarskog rada, u prvom dijelu rada, pod nazivom „Pravo na izdržavanje djeteta i njegov najbolji interes“ obrađeni su pojam djeteta, pojam izdržavanja, karakteristike istog, kao i karakteristike i značaj standarda „najbolji interes djeteta“.U drugom dijelu završnog magistarskog rada, pod nazivom „Pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova u predmetima izdržavanja djece u pravu Bosne i Hercegovine“, obrađena su pravila o međunarodnoj nadležnosti u predmetima izdržavanja djeteta u pravu Bosne i Hercegovine.Obzirom da su u radu obrađena pravila o utvrđivanju međunarodne nadležnosti sudova, u ovom dijelu rada analizirane su odredbe ZMPP-a iz navedene oblasti, ali i kritički izloženo zašto navedene odredbe više ne mogu zaštiti najbolji interes djeteta u materiji izdržavanja. Takođe su obrađeni određeni međunarodni ugovori koji su na snazi u Bosni i Hercegovini u predmetnoj materiji. U ovom dijelu rada obrađena je i analizirana sudska praksa u Bosni i Hercegovini, a na osnovu čega je ukazano na mnogobrojne nedostatke zakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblasti međunarodne nadležnosti, kao i činjenicu da domaći sudovi u potpunosti ignorišu postojanje spora koji je međunarodno obilježen, već postupaju i odlučuju kao da je riječ o domaćem sporu.
U trećem dijelu rada pod nazivom „Pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova u predmetima izdržavanja djece u pravu Evropske Unije“, obrađena su pravila međunarodne nadležnosti sudova u predmetima izdržavanja djeteta u pravu Evropske Unije. Imajući u vidu da je Evropska Unija prepoznala značaj izdržavanja djeteta, s tim u vezi je donesena Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18.12.2008. godine o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka i o saradnji u predmetima koji se odnose na obaveze izdržavanja, čija pravila su detaljno obrađena u ovom dijelu rada. Takođe, analizirana je praksa Suda EU, a koja je značajnu ulogu ostvarila prilikom zaštite najboljeg interesa djeteta u predmetnoj materiji, a kojom su određene smjernice koje trebaju služiti sudovima prilikom određivanja poveznice redovnog boravišta. Kroz analizu prakse Suda EU, u ovom dijelu rada ukazano je na značaj i karakteristike koncepta redovnog boravišta, zatim njegove prednosti i nedostatke. Dakle, analizirano je nekoliko presuda Suda EU, a koje su značajne za predmetnu oblast.
U četvrtom dijelu završnog magistarskog rada pod nazivom „Poređenje pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova u pravu Bosne i Hercegovine i Evropske Unije“ izvršena je komparacija propisa koji su sadržani u pravnim aktima Evropske Unije, s jedne strane, i zakonodavstva Bosne i Hercegovine, s druge strane. Takođe je obrađen Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i Evropske Unije i njenih država, s druge strane. U ovom dijelu rada će biti ukazano na značaj potpisivanja navedenog Sporazuma, jer isti ima za cilj usklađivanje zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom Evropske Unije. Bosna i Hercegovina se potpisivanjem navedenog Sporazuma prihvatila obaveze u procesu evropskih integracija, pri čemu se obavezala i na provođenje reformi u oblasti međunarodnog privatnog prava, odnosno i u oblasti izdržavanja djeteta s međunarodnim elementom. Dakle, komparativnom analizom utvrđeno je da pravni akti Evropske Unije na bolji način regulišu materiju izdržavanja djeteta u oblasti međunarodne nadležnosti, obzirom da je kao primaran kriterij normiran koncept redovnog boravišta, a koji kriterij je u funkciji zaštite najboljeg interesa djeteta, a iz razloga koji će biti detaljno izloženi u radu.
U petom dijelu magistarskog rada pod nazivom „Uporedno-pravni prikaz pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova“, izvršena je analiza pravne regulative Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Dakle, obrađena je pravna regulativa navedenih država u predmetnoj oblasti, odnosno kako i na koji način je regulisana oblast izdržavanja djeteta s međunarodnim elementom u njihovim Zakonima o međunarodnom privatnom pravu, zatim koji koncepti za zasnivanje međunarodne nadležnosti su zastupljeni u njihovim zakonodavstvima, a posebno imajući u vidu da je Hrvatska članica Evropske Unije.
U šestom dijelu magistarskog rada pod nazivom „Prijedlozi de lege ferenda“, istaknuti su prijedlozi de lege ferenda koji bi mogli poslužiti za poboljšanje domaćeg zakonodavstva. Imajući u vidu da su u radu istaknuti mnogobrojni nedostaci odredaba u domaćem ZMPP-u, u ovom dijelu rada ponuđeni su prijedlozi kojim bi se mogli otkloniti isti, a sve u cilju zaštite djeteta i njegovog najboljeg interesa, kao i ispunjavanja obaveza iz eurointegracijskog procesa koje je Bosna i Hercegovina preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
U sedmom dijelu magistarskog rada, istaknuta su zaključna razmatranja.