UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Sanja Mulaosmanović, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Osobine ličnosti i samopoštovanje kao prediktori stresa, anksioznosti i depresije kod adolescenata”. Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 29.4.2025. godine u 14.00 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Ljubica Tomić Selimović, vanredni profesorizabrana za užu naučnu oblast „Psihologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr. sc. Nermin Mulaosmanović, vanredni profesorizabran za užu naučnu oblast „Psihologija” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član,
- Dr. sc. Erna Emić, vanredni profesor izabrana na užu naučnu oblast „Psihologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član.
Rezervni član Komisije: dr.sc. Melisa Husarić vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Psihologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Da bi se razumjelo ponašanje adolescenata, nezaobilazni faktori su njihove osobine ličnosti i samopoštovanje. Stoga je cilj u ovom istraživanju bio ispitati prediktivne vrijednosti osobina ličnosti (Petofaktorskog modela) i samopoštovanja kao prediktore za depresiju, anksioznost i stres kod adolescenata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 303 ispitanika (150 muških, 153 ženskih). Starosna dob ispitanika uključenih u ovo istraživanje je bila od 15 do 18 godina, od prvog do četvrtog razreda srednjih škola sa područja Tuzlanskog kantona. U ovom istraživanju su korišteni sljedeći upitnici: BFI upitnik za procjenu osobina ličnosti (Donahue i Kentle, 1991); DASS-42 upitnik za procjenu depresije, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995); Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965) i sociodemografski upitnik. Pouzdanost upitnika se kretala od zadovoljavajućeg do visokog nivoa. Postoji statistički značajna pozitivna veza između depresivnosti, anksioznosti i stresa s neuroticizmom, te značajna negativna veza navedenih varijabli sa samopoštovanjem. Neuroticizam daje najveći doprinos u objašnjenju depresije, stresa i anksioznosti dok je negativan prediktor samopoštovanje. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost ispitivanja odnosa osobina ličnosti i samopoštovanja sa depresivnošću, anksioznošću i stresom, te na osnovu toga kreiranja prventivnih i interventnih aktivnosti u radu sa adolescentima.