UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 14.11.2022. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Sedina Hodžić, bachelor inženjer agronomije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: “Ekološka važnost šumskih voćkarica“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 28.11.2022. godine u 12:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Emir Imširović, vanredni profesor
uža naučna oblast „Biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik - Dr.sci. Besim Salkić, vanredni profesor
nastavni predmet „Biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, član - Dr.sci. Ramzija Cvrk, vanredni profesor
uža naučna oblast „Prehrambena tehnologija”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Posmatrano kroz prizmu ekološke poljoprivrede koja obuhvata i berbu plodova iz prirode, šumske voćkarice imaju veliki komercijalni potencijal s obzirom na njihovu raširenost u prirodnim staništima koja uglavnom odgovaraju uslovima ekološke proizvodnje. Stoga se u Bosni i Hercegovini ali i šire sve više govori o ekološkoj važnosti šumskih voćkarica. Cilj istraživanja jeste utvrditi da li postoje vrste šumskih voćkarica iz prirodnog staništa koji bi bile interesantne za reprodukciju i ekološki uzgoj. Kroz eksperimentalni dio praćena su dva lokaliteta na kojima je vršena inventarizacija šumskih voćkarica, pratile vremenske i temperaturne prilike datih lokaliteta, sa kojih su također uzeti i uzorci plodova šumskih voćkarica na kojima su vršene hemijske analize pojedinih paramatara. Ovaj dio uključio je i spravljanje pekmeza od divlje jabuke kao najrasprostranjenije šumske voćkarice na ovim prostorima. Kao najvažniji zaključci dobiveni nakon ovog istraživačkog rada, mogu se izdvojiti sljedeći: (1) oba ispitivana lokaliteta posjeduju raznolik sastav vrsta šumskih voćkarica te sa svojim geografskim i klimatskim prilikama predstavljaju izvor genetičke raznolikosti, ali i izvor prikupljanja sirovina za dobivanje priprodnih pripravaka izuzetno ljekovitih i nutritivno bogatih; (2) hemijske analize plodova šumskih voćkarica koje su vršene u labaratoriji za Prehrambenu tehnologiju Tehnološkog fakulteta univerziteta u Tuzli, u usporedbi sa naučno-istraživačkim radovima sprovedenim diljem svijeta na plodovima istih šumskih voćkarica nisu značajnije odstupala, uz moguće greške. Također ove hemijske analize mogu poslužiti kao osnov za buduća istraživanja i usporedbu s vrstama iz različitih lokaliteta; (3) proizvodi od šumskih voćkarica, poput pekmeza, sokova i čajeva, imaju posebno mjesto u tradiciji stanovništva Bosne i Hercegovine te su kao takve značajne ne samo sa nutritivnog nego i sa medicinskog i farmaceutskog aspekta; (4) zbog svoje prilagodljivosti, otpornosti na vanjske uticaje, visokih cijena proizvoda na tržištu, šumske voćkarice su posebno interesantne za ekološki uzgoj. Za nadati se je da će se u budućnosti pojaviti više naučnih radova koji će u fokus interesovanja staviti šumske voćkarice i njihovu ekološku važnost.
