UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B A V I J E S T
Šejla Zahirović, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja kao uslov za uspostavu demokratskog društva“ dana 28.09.2023. godine u 12,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Zlatan Begić, vanr. profesor – predsjednik,
Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“ , Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli - Dr.sci. Dženeta Omerdić, red. profesor – mentor i član,Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“ , Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr.sci. Amir Karić, red. profesor – član,
Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“ , Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr.sci. Ervina Ibrahimović, docent – zamjenski član,
Uža naučna oblast „Komparativna pravna historija i komparativno pravo“ , Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
Magistarski rad može se pogledati u sekretarijatu Fakulteta, radnim danom od 10,00 do 14,00 sati. Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Sloboda mišljenja i izraţavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva, kao i osnovnih preduvjeta za njegov razvoj, ali i napredak svakog čovjeka. Kao takva, sloboda mišljenja i izraţavanja je prepoznata i zaštićena kao ljudsko pravo Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, jednako kao što je svrstana u katalog ljudskih prava velikog broja ustava u svijetu, među kojima je i Ustav Bosne i Hercegovine. Sloboda mišljenja i izraţavanja nije apsolutno pravo i u uređenim sistemima ona je podvrgnuta određenim formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu, a u interesu ograničenja prava drugih lica ili zaštite javnog interesa. U posljednjih nekoliko decenija veliki broj drţava se susreće sa izazovom zaštite prava na slobodu mišjenja i izraţavanja. Drţave imaju duţnost zabraniti govor mrţnje i huškački govor, ali često dolazi do zloupotrebe vlasti donošenjem zakona koji kriminaliziraju slobodu mišljenja i izraţavanja, kao i drugim vidovima represivnog djelovanja. U novije vrijeme, sloboda mišljenja i izraţavanja, zajedno sa slobodom mirnog okupljanja, je ugroţena od strane vlasti koja guši društvene aktiviste, nevladine organizacije, ali i druge pojedince, kroz različite aspekte djelovanja. Način na koji vlade toleriraju nepovoljne stavove ili kritičke glasove često je dobar pokazatelj stepena zaštite svih ljudskih prava koja (ne)uţivaju njihovi građani. S obzirom na značaj slobode mišljenja i izraţavanja i slobode mirnog okupljanja, opstrukcije njihovim realizacijama i ostvarivanjima pouzdan su pokazatelj da reţim određene drţave postaje sve više nedemokratski. Obzirom na posljedice koje je sa sobom tokom prethodnih godina donijela pojava pandemije Covid 19, neophodno je naglasiti da je u Bosni i Hercegovini, za vrijeme trajanja pandemije, jednako kao i u drugim drţavama, evidentan pad stepena zaštite prava na slobodu mišljenja i izraţavanja, kao i prava na slobodu mirnog okupljanja. Štaviše, ova prava, kao i mnoga druga, proizvoljno su ograničavana od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, čime se negativno utjecalo na sve sfere ţivota njenih građana.
Ključne riječi: sloboda mišljenja, sloboda izraţavanja, sloboda mirnog okupljanja, demokratsko društvo, Evropski sud za ljudska prava, zaštita, zloupotreba, Covid 19.
