UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 08.07.2021. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Sulejman Halilović, Bachelor – inženjer prehrambene tehnologije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: „Analiza prehrambenih navika, kvaliteta ishrane i stilova života populacije na području grada Tuzle“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 22.07.2021. godine u 13:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- dr.sci. Ramzija Cvrk, vanredni profesor
uža naučna oblast „Prehrambena tehnologija“
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,predsjednik - dr.sci. Nihada Ahmetović, redovni profesor
za nastavni predmet „Higijena i zdravstvena ekologija“
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,član - dr.sci. Tijana Brčina, docent
uža naučna oblast „Prehrambena tehnologija“
Tehnološki fakultet fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Za zamjenika jednog od članova Komisije imenovan je se dr.sci. Amel Selimović, docent za užu naučnu oblast “Prehrambena tehnologija” na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Uvod: Uravnotežena i adekvatna prehrana predstavlja unos nutrijenata u organizam u optimalnim granicama neophodnim za njegovo pravilno funkcioniranje. Pravilan unos nutrijenata doprinosi ukupnom zdravom rastu i razvoju, zdravlju kostiju, kože, nivoa energije, smanjenog rizika od karijesa, zatvora, anemije i poremećaja prehrane. Prehrambene navike i stilovi života, predstavljaju jednu od ključnih faktora povezanih s bolestima modernog doba, posebno hroničnih nezaraznih bolesti.
Cilj i zadatak rada: Cilj ovog rada je bio istraživanje prehrambenih navika, kvaliteta ishrane, prehrambenih znanja i uvjerenja, kao i stilova života populacije koja živi na području grada Tuzle. Značaj ovog studija ogleda se u podizanju svijesti populacije o pravilnoj, uravnoteženoj prehrani i načinu života.
Metoda rada: Koristio je se upitnik o prehrambenim navikama i prehrambenim uvjerenjima KomPAN koji sadrži pitanja podijeljenih u četiri grupe: prehrambene navike, učestalost konzumiranja hrane, prehrambena uvjerenja i način života. Svi podaci dobijeni iz upitnika su statistički analizirani.
Rezultati: Rezultati sprovedenog testa za prosječan indeks pravilne prehrane su bili sljedeći: Huk= 11,976 (df=2, N=18), α= 0.05. Prema pravilu Kruskal-Wallis testa, vrijednosti iznad Hkrit.= 5,991 su pokazatelj da se kvalitet ishrane različitih dobnih skupina statistički značajno razlikuje. S druge strane, također prilikom proračuna za indeks nezdrave prehrane, dobijene vrijednosti su Huk=14 (df=2,N=18), α=0.05. Povezanost znanja o ishrani i kvaliteta ishrane proračunalo je se Spearman-ovim testom korelacije. Rezultati ovog testa prilikom proračuna za indeks pravilne prehrane, ali i za indeks nepravilne prehrane su dali koeficijent korelacije u iznosu od 0.5. Prema tabeli za tumačenje rezultata za Spearmanov test korelacije možemo potvrditi da između znanja o ishrani i samog kvaliteta ishrane postoji srednje jaka korelacija.
Zaključak: Rezultati sprovedenog testa za prosječan indeks pravilne ali i za prosječan indeks nepravilne prehrane su potvrdile hipotezu a to jeste da postoji razlika u kvalitetu ishrane između različitih dobnih skupina. Povezanost znanja o ishrani i kvaliteta ishrane utvrdilo je se Spearman-ovim testom korelacije. Rezultati ovog testa prilikom proračuna za indeks pravilne prehrane ali i za indeks nepravilne prehrane su potvrdili da između znanja o ishrani i samog kvaliteta ishrane postoji srednje jaka korelacija. Samim time hipoteza o značajnijoj povezanosti znanja o ishrani i kvaliteta ishrane nije potvrđena.
Ključne riječi: prehrambene navike, kvalitet ishrane, prehrambena znanja, stil života