UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 17.09.2021. godine
O B A V I J E S T
Vanja Ćudić, bachelor logopedije i surdoaudiologije, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Auditivna diskriminacija kod djece sa artikulacijskim i fonološkim poremećajima”, dana 30.09.2021. godine u 11,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Amela Ibrahimagić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednica;
- Dr. sci. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor za užu naučnu oblast
„Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, mentor, član; - Dr. sc. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sci. Amela Teskeredžić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Auditivna diskriminacija je vrlo važan akspekt ispravne produkcije govornih glasova. Cilj ovog istraživanja jeispitati auditivnu diskriminaciju djece sa artikulacijskim i/ili fonološkim poremećajima. Istraživanje je provedeno u dvije predškolske ustanove i dvije osnovne škole na području gradova Srebrenika i Tuzle. U istraživanju je učetvovalo 62 djece starije predškolske dob i prvog razreda osnovne škole, koji su bili izjednačeni po dobi i spolu sa djecom urednog govorno-jezičkog razvoja. Utvrđen je artikulacijski i fonološki status djece, te su kod djece ispitane sposobnosti auditivne diskriminacije.
Rezultati su pokazali da su najlošiji rezultat na Akadia testu ostvarila su djeca sa artikulacijskim i fonološkim poremećajima, slijede djeca sa artikulacijskim poremećajima, a najbolji rezultat su ostvarila djeca urednog govorno-jezičkog razvoja.Primjenom računalnog programa za procjenu sposobnosti prepoznavanja zvukova Učimo slušati također je utvrđeno utvrđeno je da su su najbolji rezultat ostvarila djeca urednog govorno-jezičkog razvoja. Najlošiji rezultat su ostvarila djeca sa artikulacijskim i fonološkim smetnjama. Rezultati testiranja auditivne diskriminacije djece mlađe hronološke dobi putem Testa za ispitivanja razlikovanja fonema za prvi postupak su pokazali da su djeca sa artikulacijskim i/ili artikulacijskim i fonološkim poremećajima imala slabiji rezultat u odnosu na djecu urednog govorno-jezičkog razvoja, odnosno ostvarila su manje tačnih, a više djelomično tačnih i netačnih odgovora. Lošiji rezultat su ostvarili i u drugom postupku testiranja.
Podaci dobiveni ovim istraživanjem daju važne informacije o povezanosti auditivne diskriminacije i artikulacijskih i fonoloških poremećaja i mogu predstavljati temelj za budućih istraživanja o međusobnom uticaju auditivne diskriminacije i artikulacijskih i fonoloških poremećaja.
Ključne riječi: auditivna diskriminacija, artikulacijski poremećaji, fonološki poremećaji