UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Zehra Arnautović, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: “Analiza prakse provjere znanja učenika u razrednoj nastavi“. Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 29.09.2022. godine u 12.00 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sc. Gabriel Pinkas, docent izabran za užu naučnu oblast „Pedagogija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik Komisije,
- Dr.sc. Renata Salihović Handžić, docent izabrana za užu naučnu oblast „Pedagogija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član Komisije,
- Dr.sc. Aid Bulić, docent izabran za užu naučnu oblast, „Pedagogija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član Komisije.
Rezervni član Komisije: dr.sc. Selma Porobić, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast, „Pedagogija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Iako se o školi, kao odgojno-obrazovnoj ustanovi, uglavnom razmišlja kao o mjestu gdje učenici usvajaju znanje, a nastavnik se nalazi u ulozi predavača, njegova uloga, a samim tim i odgovornost, je puno veća. Uloga nastavnika je kompleksna budući da on, pored ostalih dužnosti i obaveza, svakodnevno vrednuje, prati, provjerava i ocjenjuje učeničko znanje, sposobnosti i vještine. Da bi ocjena bila što objektivnije mjerilo učeničkih postignuća, čemu svi nastavnici trebaju da teže, oni u svojoj praksi trebaju primjenjivati različite metode provjere.
U prvom dijelu ovog rada objašnjeno je kada, kako i zašto je počela da se razvija dokimologija kao posebna naučna disciplina, te je dato i tumačenje pojmova vrednovanje, praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje koji su međusobno povezani i kao takvi čine sastavni dio nastavnog procesa. Ipak, akcenat je bio na provjeri i metodama provjere učeničkih znanja, sposobnosti i vještina. U drugom, metodološkom dijelu, date su jasne smjernice zašto i na koji način je provedeno istraživanje. Cilj ovog istraživanja je bio analizirati praksu provjere znanja učenika u razrednoj nastavi, te ukazati na njihove sličnosti, odnosno razlike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 101 ispitanika – nastavnika razredne nastave koji su u svom radu podučavali minimalno jednu generaciju učenika od prvog do petog razreda, a zaposleni su u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo. Uzete su u obzir sociodemografske razlike ispitanika i to: spol, stručna sprema, stručno zvanje i dužina radnog staža nastavnika. Analizom i interpretacijom dobijenih podataka utvrđeno je da nastavnici primjenjuju sve tri metode provjeravanja znanja učenika u razrednoj nastavi, ali je također dokazana i različitost u njihovoj primjeni.
S obzirom da ne postoji mnogo ranijih istraživanja na ovu temu, ovaj rad predstavlja skromni doprinos koji može pomoći nastavnicima u njihovom budućem radu, ali otvara i neka nova pitanja za dalje analize i procjene.