UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
Franjevačka br.2
Tuzla
O B J A V L J U J E
Mirna Fejzić, bachelor inž. el., javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Električna osovina sa asinhronim kaveznim motorima„,, dana 15. 10. 2021. godine sa početkom u 13,00 sati u Multimedijalnoj sali Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- .Dr. sci.Majda Tešanović, vanredni profesor – predsjednik
Uža naučna oblast Elektrotehnika i sistemi konverzije energije
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli - Dr. sci. Mensur Kasumović, vanredni profesor – mentor i član
Uža naučna oblast Elektrotehnika i sistemi konverzije energije
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli - Dr. sci. Nerdina Mehinović, vanredni profesor – član
Uža naučna oblast Elektrotehnika i sistemi konverzije energije
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Zamjenski član Komisije dr. sci. Mario Pejdanović, docent, uža naučna oblast Elektrotehnika i sistemi konverzije energije, Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Završni magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Predmet istraživanja ovog magistarskog rada obuhvata primjenu asinhronih kaveznih motora upravljanih frekventnim pretvaračima u sistemima električne osovine. U radu je predstavljeno nekoliko šema djelovanja ovih sistema. Za svaku šemu izvršena je analiza principa rada i načina djelovanja u pogledu postizanja ravnomjerne brzine prostorno odvojenih pogonskih motora. Sve specifičnosti funkcionisanja ovog sistema opisane su na konkretnom primjeru električne osovine instalirane u pogonu vožnje mosta mosne dizalice velike nosivosti. Na objektu istraživanja izvršeno je testiranje ostvarenog balansa među pogonskim motorima pri različitim opterećenjima dizalice, te različitim vrstama kretanja (kretanje mosta naprijed-nazad, gore-dole i to za dvije različite linijske brzine).
Neki radni mehanizmi zahtijevaju sinhrono, odnosno usaglašeno rotaciono kretanje dvaju ili više osovina. Ako je razdaljina među osovinama velika, mehanički spoj osovina postaje složen, a u nekim slučajevima čak i nemoguć za praktičnu izvedbu. Ukoliko je direktno sprezanje osovina i izvodivo, djelovanje sile u samo jednoj tački dovodi do elastične deformacije osovine. U takvim slučajevima primjenjuje se tzv. “električna osovina”, koja zamjenjuje mehaničku i osigurava usaglašeno kretanje raznih dijelova radnog mehanizma, koji mogu biti na fizički značajno udaljenim lokacijama. Tehnika električnih osovina ima široku praktičnu primjenu (pokretni mostovi, velike dizalice, brane i sl.). Postoji više izvedbi električnih osovina, s raznim vrstama elektromotora, s pomoćnim motorima za sinhronizaciju i bez njih. Osobina da je pomoću električnih rotacionih mašina moguće osigurati izjednačenje brzina vrtnje mehaničkih naprava bez neposredne mehaničke sprege, omogućava njihovu upotrebu i izvan najužeg domena elektromotornih pogona. Tako se primjena električne osovine može susresti i kod drugih vrsta motora, dakle i kod onih sa unutrašnjim sagorijevanjem, pneumatskih, hidrauličnih itd.
Osnovni postulat kvalitetnog rada električne osovine jeste jednakost brzina vrtnje svih pogonskih motora (u praktičnim izvedbama najčešće 2), tj. postizanje momenta izjednačenja u slučaju debalansa brzina. Kroz razvoj električne osovine javljale su se različite tehnike radi ispunjavanja pomenutih zahtjeva (pomoćni asinhroni kliznokolutni motori, pomoćni sinhroni motori, primjena kliznokolutnih motora sa otporima za izjednačenje brzine, osovine sa istosmjernim motorima i sl.), ali su se one uglavnom karakterisale ili radom sa velikim gubicima, ili izuzetno nepouzdanim i skupim rješenjima.
Tek u posljednjih nekoliko godina počela se razmatrati primjena asinhronih kaveznih motora napajanih preko frekventnih pretvarača, kao pogonskih motora u sistemu električne osovine. Osnovni razlog zbog kojih u ranijim godinama nije bilo njihove primjene u ovoj oblasti je u činjenici da se uspostavljanje ravnoteže radilo isključivo preko rotorske strane motora, koja kod kaveznih motora nije dostupna za bilo kakve manipulacije korisniku. Pojavom pouzdanih elemenata energetske elektronike danas je omogućeno upravljanje sa statorske strane motora, a na tržištu se počinju pojavljivati i prve komercijalne električne osovine sa asinhronim kaveznim motorima.