Naučni skup i izložba o ženama koje su oblikovale medicinsku historiju Tuzle
Pionirke medicine i mostovi prijateljstva:
Tuzla se sjeća svojih prvih žena ljekarki
Arhiv Tuzlanskog kantona i Univerzitet u Tuzli organizovali su naučno-stručni skup o radu i naslijeđu prvih žena ljekarki u Tuzli u Ateljeu Ismet Mujezinović
U prepunom Ateljeu Ismet Mujezinović danas je održan okrugli sto i otvorena izložba „Žene ljekari u Tuzli za vrijeme austrougarske uprave“, u organizaciji Univerziteta u Tuzli i Arhiva Tuzlanskog kantona. Projekat, realizovan kao doprinos radu DARIAH BiH konzorcija, ističe doprinos prvih žena ljekarki u Tuzli, jača kulturne veze sa Poljskom i Češkom, i afirmiše kapacitete domaćih institucija u digitalnoj humanistici.
U organizaciji Univerziteta u Tuzli i Arhiva Tuzlanskog kantona, danas je u Ateljeu Ismet Mujezinović održan okrugli sto i otvorena izložba pod nazivom „Žene ljekari u Tuzli za vrijeme austrougarske uprave“. Događaj je privukao veliki broj posjetilaca, a svi kapaciteti prostora bili su popunjeni do posljednjeg mjesta.
Projekat je rezultat zajedničkog naučno-istraživačkog rada dvije institucije koje su, nakon pristupanja DARIAH BiH konzorciju, odlučile vlastitim sredstvima realizirati tematski izazovan i društveno relevantan naučno-stručni projekt.
„U sklopu generalne teme DARIAH-BiH konzorcija za 2025. godinu, koja promoviše istraživanje doprinosa žena na svim poljima ljudskog djelovanja, odlučili smo se za temu koja naglašava značaj prvih žena liječnica u Tuzli, ali i osnažuje veze između Bosne i Hercegovine, Poljske i Češke,“ kazao je prof. dr. Nermin Sarajlić, prorektor za naučnoistraživački rad Univerziteta u Tuzli. „Univerzitet i Arhiv su osmislili tri ključne aktivnosti: održavanje okruglog stola, izložbu i izradu digitalne prezentacije, dostupne na web stranici Univerziteta. Ovaj projekt je pokazatelj uspješnog interdisciplinarnog rada, jer je povezao stručnjake iz oblasti historije, arhivistike i medija, što je rezultiralo kvalitetnim i inovativnim pristupom ovoj temi,“ istakao je on.
Direktor Arhiva TK, mr. Omer Zulić, naglasio je važnost arhivske građe i istraživačkog procesa koji je prethodio izložbi. „Kada smo se odlučivali za temu, svjesno smo izabrali najteži put – da istražimo manje poznatu temu, da se vratimo dublje u prošlost i da prikupljamo građu iz više arhiva i muzeja. Ova izložba rezultat je rada na terenu i prikupljana građe u arhivima Poljske, Češke, Bosne i Hercegovine. Napravili smo zbirku koja ima ne samo lokalni, već i međunarodni značaj,“ rekao je Zulić.
Hatidža Fetahagić, jedna od autorica izložbe, podsjetila je na historijski kontekst dolaska prve žene ljekarke u Tuzlu. „Po izvještajima iz Tuzle, Benjamin Kalaj je saznao da žene muslimanske vjeroispovijesti nemaju pristup zdravstvenom liječenju. Osmislio je program prema kojem su žene liječnice trebale biti angažirane da liječe žene. Prva koja je došla bila je Ana Bajerova. Ona ne da je bila potrebna — bila je prijeko potrebna. Nije liječila samo muslimanke, već sve Tuzlanke, i to s nevjerovatnom posvećenošću,“ kazala je Fetahagić.
Ministar za kulturu, sport i mlade TK, mr. Damir Gazdić, otvorio je izložbu, ukazao na kontinuiranu podršku Vlade Tuzlanskog kantona institucijama kulture na području Tuzlanskog kantona i naglasio važnost njegovanja i promocije bogatog kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Na skupu je pročitana i kratka poruka koju je uputila prof. dr. Lana Šehović, državna koordinatorica DARIAH BiH. „Univerzitet u Tuzli i JU Arhiv Tuzlanskog kantona, od početka rada konzorcija stoje čvrsto uz DARIAH BiH, predstavljajući snažnu partnersku instituciju koja daje inspiraciju svim članovima konzorcija. Ove dvije respektabilne institucije profesionalnim kadrom, bogatom građom i materijalima koje posjeduju, sposobne su odgovoriti najvećim izazovima koje pred istraživačku zajednicu iz oblasti humanistike i umjetnosti postavlja era digitalnog doba.“
U centralnom dijelu događaja održan je okrugli sto, koji je moderirao prof. dr. Mirza Mahmutović s Filozofskog fakulteta u Tuzli. On je posebno zahvalio RTV TK na medijskom partnerstvu i naglasio važnost digitalne diseminacije rezultata: „Uz podršku RTV TK, pripremljeni su i kraći digitalni formati – priče za društvene mreže koje su usmjerene ka mlađoj publici.“
Na okruglom stolu govorili su prof. dr. Izet Šabotić i prof. dr. Tomasz Jacek Lis iz Poljske. Prof. dr. Šabotić je istakao da je austrougarski period bio ključan za transformaciju Tuzle. „Tuzla tog vremena prolazi kroz proces urbanizacije, prelaska iz agrarnog društva u administrativno i industrijsko središte. U tom procesu mijenja se i položaj žene, što se jasno vidi i kroz dolazak prvih žena ljekarki,“ rekao je on.
Profesor dr. Lis sa Univerziteta Kazimierza Wielkog u Bydgoszczu je posebno govorio o tri žene koje su obilježile ovaj period: Bayerová, Krajewska i Olszewska. „Njihov rad bio je usmjeren na liječenje najugroženijih, naročito siromašnih žena muslimanske vjeroispovijesti. Bile su istovremeno ljekarke, edukatorice i borci za ravnopravnost. Dokumentacija koju je za sobom ostavila dr. Krajewska dragocjen je izvor o svakodnevnom životu tadašnjih žena,“ istakao je prof. Lis.
Izložba će ostati otvorena za posjetioce narednih mjesec dana, a digitalna prezentacija projekta je dostupna putem web stranice Univerziteta u Tuzli (http://untz.ba/en/dariah-tuzla/).
URED ZA NIR
