„Svaka promjena nije inovacija, ali svaka inovacija mora biti promjena“, tako svoju inspirativnu priču o putu u svijet inovacija, nauke i tehnike započinje Fikret Alić, redovni profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i voditelj odsjeka za Energetiku i Termo-fludni inženjering.
Vjerovatno ste već čuli za ovo ime koje u svijetu inovacija i nagrada nije rijetko spominjano.
Profesor Alić osnovnu školu završio je u Teočaku, a srednju u Ugljeviku. Već u tom periodu kod njega se javlja interesovanje za tehniku i inovacije.
Zanimljivo je, kaže, da se ta prva interesovanja „baš i nisu završila“, onako kako je „očekivao“.
Foto: Fikret Alić, prof.dr.sci.
„U vrijeme kada sam imao oko deset godina, čekao sam trenutak da ostanem sam u kući. Uzeo sam malu sijalicu iz džepne lampe i spojio je direktno na mrežni napon od 220 V. Bio sam vođen mišlju da ako ta mala sijalica slabo svijetli s malom baterijom u lampi, koliko će tek svijetliti ako je direktno spojim na utičnici. Sijalica je skoro eksplodirala, struja me baš protresla“, priča nam profesor Alić prvu anegdotu dječaka koji je bio zainteresovan pronaći nove ideje u svijetu tehnike.
„Biće da od tog dana imam stalni priliv ideja, tako sam došao do zaključka da imam ideje, ali ne i znanje“, priča sa osmijehom.
„Moja prva ‘inovacija’ , kao dječaka od 14 godina je upravljanje zavjesama na prozorima korištenjem jednostavnih električnih komponenti. Godinu, dvije, nakon što sam u svoju bilježnicu zapisao nacrt, sličan uređaj sam vidio na televiziji. To baš i nije prijatan osjećaj, ali sam izvukao i drugu pouku, da svaka promjena nije inovacija, ali da svaka inovacija mora biti promjena te da moram imati mnogo širi uvid u stanje tehnike“, kaže danas jedan od najuspješnijih i najplodonosnijih inovatora u Bosni i Hercegovini.
Pouka njegove priče o važnosti učenja i situiranja vlastitog znanja u kontekst nije bila uzaludna. Već od ranog djetinjstva Alić počinje čitati različite knjige, „uglavnom vezane za zanimljivu fiziku, zanimljivu matematiku i slično, od J.I. Peljermana“.
„Bila su to neka džepna izdanja u to vrijeme, dok je mjesečno izlazio vrlo kvalitetan časopis Galaksija“, priča profesor svoja prva čitalačka iskustva.
Ipak, spominje i da je prvu knjigu koja mu je dugi niz godina „bila trasa“ u istraživanjima i učenju, pročitao kao srednjoškolac, a to je knjiga „'Teorija prirodne filozofije’ od Ruđera Boškovića“.
Nakon srednje škole, Alić je započeo studij na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, odsjek Fizika, a u Tuzli je završio Fakultet elektrotehnike i mašinstva.
Motivisan znatiželjom za nauku, inspirisan znanjem koje je sticao godinama, profesor nastavlja postdiplomski studij na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli gdje je završio magistarsku tezu i doktorsku disertaciju.
Istraživanje je nastavio na Institutu za Mehaniku fluida na Friedrich-Alexander Universität Erlangen-Nürnberg. Od 2011. godine je i Certificirani Termografista od strane centra Infrared Training Center Stockholm/ Sweden.
Zlatne medalje i specijalna priznanja iz cijelog svijeta
Samo ove godine profesor Alić donio je u Bosnu i Hercegovinu zlatne medalje iz Rumunije, Poljske i Kanade, kao i specijalno priznanje za izvrsnost iz Kanade, za „Fleksibilni termo-akumulacioni konvektivni emiter”.
Objašnjava nam, o čemu je tačno riječ kada je ova inovacija u pitanju.
„Ukratko, jedna od prednosti ovog uređaja predstavlja mogućnost sinhronizovane i višestruke promjene optimalne snage grijača i njegove konvektivne površine te kombinirana mogućnost akumuliranja topline“, počinje svoje objašnjenje.
„U slučaju dugotrajne akumulacije topline, ista se može koristiti bilo kada nakon što je sistem izvan mrežnog napona. Također, konvektivni grijni emiter ovog uređaja može se automatski prilagođavati, shodno radnim parametrima, temperaturi i protoku fluida. Modularnom kombinacijom, u prostornom i procesnom smislu, može se osigurati bilo koja izlazna snaga grijnog izvora, uz osiguranje dopuštenog toplinskog fluksa sa grijne površine na fluid te zahtijevanog protoka fluida“.
Među brojnim prednostima ovih grijnih emitera su, kako kaže i jednostavna montaža i demontaža
„Primjena ovog uređaja nema ograničenja, tako da se može koristiti u različitim granama industrije i domaćinstvu. Zagrijavati se mogu različiti gasovi i tečnosti, koji struje usljed dejstva ventilatora, kompresora ili pumpe. Zahvaljujući mogućnosti momentalne promjene njegove snage i dimenzija, efikasnost ovog uređaja je uvijek u blizini maksimuma. Također, akumuliranjem viška topline i njeno naknadno korištenje, dodatno se smanjuju troškovi zagrijavanja gasova ili tečnosti. Pojednostavljeno rečeno, ovim inovativnim rješenjem može se zamijeniti više električnih grijača različitih snaga i dimenzija“, objašnjava profesor Alić.
Osvojenih 75 međunarodnih priznanja, preko 160 još javno neprezentovanih inovacija
Profesor Alić brojne je inovacije javno prezentovao, ali i izlagao skoro na svim svjetskim sajmovima. Ipak, kaže, da preko 160 različitih inovacija, „radikalnih i inkrementalnih“, nije nikada izlagao.
„Za neke tražim pouzdanog investitora, za druge čekam pogodni trenutak. U međuvremenu dolaze druge. U narednom periodu bitno ću promijeniti metodologiju razvoja inovacija i paralelnog naučnog, odnosno istraživačko-razvojnog rada“.
Foto: Profesor Alić u Kuvajtu na Međunarodnom sajmu inovacija
Za one inovacije koje je javno prezentirao, dobio je veliki broj priznanja i nagrada.
„Inovacije koje sam javno prezentirao, oslonjene su na toplinsku i fluidnu tehniku, tako da je i moja prva javno predstavljena inovacije 1998. godine“.
Neke od ostalih važnih inovacija profesora Alića su:
- Fleksibilni termo-akumulacioni konvektivni emiter, 2022.
- Filterske naočale s temperaturnim monitoringom, 2020
- Nano-feromagnetični fluidni filter, 2018.
- Turbo-rashladni sistem vatrenog oružja, 2017.
- Mikrotalasno-infracrveni konvertor topline, 2017.
- Adaptivni grijni izvor, 2016.
- Konvektivno ionska rashladna jedinica, 2011.
- Eko filterski sistem motora SUS, 2010.
- Obrtni električni grijač, 2009.
- Rotaciono cijevni izmjenjivač topline, 1998.
Ovaj uspješni inovator osvojio je čak 75 priznanja izvan Bosne i Hercegovine. Osim njih, tu su i priznanja za recenzenstvo.
„Zadnjih godina izvršio sam preko 330 recenzija naučnih rukopisa u časopisima uglavnom indeksiranih u Current Contents, Web of Science, Science Citation Index itd. Na osnovu navedenog angažmana i broja recenziranih naučnih rukopisa a prema CEO Web of Science Group, od 2016, do 2019. godine nalazio sam se u „1 per cent of peer reviewers in Engineering˝, „1 per cent of peer reviewers in Energy˝, „1% reviewers in Cross-Field on Publons global reviewer database˝, priča nam Alić.
Profesor također kaže da je recenzenstvo „najbrži način za update znanja“, čime daje savjet i drugim naučnicima da aktivno učestvuju u postupcima recenziranja „rukopisa koji se dostavljaju uglednim naučnim časopisima“.
Foto: Neka od osvojenih specijalnih priznanja, Grad Prix u Moskvi, Genius Cup Europa, Specijalno priznanje državnog zavoda za poduzetništvo Poljske, Specijalno priznanje patentnog zavoda Južne Koreje.
Pitali smo ga koja mu priznanja najviše znače. Izdvojio je sljedeća:
- Specijalno priznanje patentnog zavoda Južne Koreje, u Seulu;
- Grand Prix, u Moskvi;
- Genius Cup Europa, u Budimpešti;
- Specijalno priznanje državnog Zavoda Poljske za razvoj poduzetništva, u Varšavi;
- Specijalno priznanje za izvrsnost, u Torontu.
Foto: Dio priznanja s međunarodnih sajmova inovacija i novih tehnologija
„U kontekstu današnje agresije Rusije na Ukrajinu, posebno mjesto zauzima i zlatna medalja iz Sevastopolja u Krimu 2012. godine, kada je Krim bio u sastavu Ukrajine. Kao što znamo, dvije godine poslije, 2014., Rusija je anektirala Krim“, zaključuje profesor priču o svojim najznačajnijim priznanjima.
Raditi posao koji voliš i pomagati svoju zajednicu i studente
Profesoru Aliću posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da voli ono što radi, ali i što je vrlo važno da „kvalitetno radi“, te što svoje radno vrijeme organizuje onako kako je najbolje.
„Na Mašinskom fakultetu sam na odsjeku za Energetiku i Termo-fluidni inženjering, a čiji sam i voditelj. Uspio sam svih ovih godina oformiti Laboratoriju za istraživanje i razvoj iz oblasti termo-fluidne tehnike, u kojoj provodim većinu svog vannastavnog vremena. Budući da sam bio voditelj više od dvadeset istraživačkih projekata, postupno sam nabavljao kontrolno-mjerni instrumentarij. Danas, cjelokupnu opremu intenzivno koristim i postupno vršim aktivnu inkluziju studenata u istraživačko-razvojni rad“.
Kaže da studentima naglašava da moraju što više znati, ali i biti brzi.
„Dakle, trebaju poznavati bar jedan softver za obradu i analizu podataka (primjer Matlab) i jedan numerički softver (primjer Comsol, Fluent… ). Bez brzine, današnji studenti koji završavaju tehničke fakulteta, naročito mašinstvo, nisu konkurentni na tržištu, iako su možda znanjem jači, oni su u konačnici neadekvatni kompanijama koje se brzo razvijaju“, objašnjava profesor Alić suštinu savjeta koji daje studentima.
Također kaže da prati afirmativne studente tokom studija, podržava i motivira ih na različite načine te tako, ističe, da „ bi trebalo usmjeravati kadrovsku strategiju fakulteta“, što je dobra receptura i za sve druge fakultete.
Kvalitet originalnih naučnih radova na prvom mjestu i u budućnosti
„Kontinuirano sam iz godine u godinu fokusiran na istraživanje i razvoj radikalnih inovacija iz oblasti termo-fluidnog inženjeringa te intenzivnije publiciranje originalnih naučnih radova iz ove oblasti“, priča profesor Alić te kaže da odavno ima planiran broj samostalnih naučnih radova koje želi objaviti u vrhunskim časopisima tokom godine.
„Moja strategija kada su u pitanju naučne publikacije, nije kvantitet i veliki broj zajednički objavljenih radova, nego publiciranje samostalnih originalnih radova koji podrazumijevaju radikalnu novinu“.
Kaže da je za takve radove „potrebno duže vrijeme adoptacije, što utiče na citiranost istih, ali u konačnici efekti takvih radova se multipliciraju“.
„Voditelj sam trogodišnjeg EUREKA projekta pod nazivom Modular Infrared Heaters – with Nanofluid Collector (MIH-NC), 2022- E!17479, 2022÷2025, tako da ću se jednim dijelom usmjeriti ka njegovoj realizaciji. Također, aktivni sam član projekta Cost Action High-Temperature SuperConductivity for AcceLerating the Energy Transition, Cost Action CA19108, 2020 – 2024.“, priča nam o svojim trenutnim aktivnostima, ali kaže da planira i kraće odlaske „na pojedine europske univerzitete i institute u cilju sprovođenje nekih posebnih i specifičnih ispitivanja“.
Ostati u Bosni i Hercegovini, ali uvijek putovati i tragati za znanjem
Pitali smo profesora Alića i da li je bilo ponuda za druga radna mjesta izvan Univerziteta u Tuzli.
„Da, bilo je ponuda još od 2001. godine, kako u zemlji tako i izvan, pa i zadnjih godina. Spletom različitih okolnosti ostao sam na Univerzitetu u Tuzli, tako da ne preispitujem tu moju odluku, bitno je da svaki dan radim ono što volim i znam. Mišljenja sam da ako znate to što radite, ako ste kreativni i dovoljno motivirani, onda je manje važno na kom univerzitetu radite, jer ćete pronaći način kako da realizujete ono što želite“, kaže nam.
Također kaže i da nije „pobornik trajnog odlaska iz BiH u bilo koju razvijenu zemlju“, ali da jeste za „periodični kraći boravak i različita usavršavanja“.
Profesor kaže da je pogrešna floskula, koja se uglavnom plasira u medijima kako ˝pamet odlazi˝, što zapravo nije istina. ˝Odlaze oni koji su aplicirali, a apliciraju mnogi iz različitih razloga, jer su na svakom koraku različite aplikacije kojima razvijeni svijet izvlači gotove kadrove iz nerazvijenih i zemalja u razvoju. Oni koji odlaze gube, kako god, svoju domovinu a vani su društveno i naučno usrednjeni, uglavnom gube svoju individualnost te rade za razvoj zemlje koja im je strana. Tako, u konačnici se svodi da tamo ih nema a ovdje nisu i to mladi ljudi trebaju na vrijeme znati i prepoznati.˝
„Danas imate jako velike mogućnosti akademske mobilnosti i to treba koristiti“.
Za matični Univerzitet kaže da „ima izvjesnu ulaznu putanju“, ali da njegov razvoj „mora biti višestruko brži“.
Nosioci tog razvoja su svi članovi Univerziteta – uposlenici, profesori i asistenti, studenti.
Ipak, „kod većine mora doći do značajne akademske katarze“.
„Ne može vam izvođenje nastave biti alibi za izostanak bavljenja istraživačkim radom, od kojeg zavisi vaša i pozicija Univerziteta u svijetu“, zaključuje profesor Alić.
Smatra da na Univerzitetu imate kvalitetnih pojedinaca koji se trebaju dodatno motivirati, stimulirati i nagrađivati za njihov rad, kako bi se njihov broj omasovio. Osim njih, kaže, potrebno je pratiti napredne i afirmativne studente te unaprijed stvarati pretpostavke za njihovo zadržavanja na Univerzitetu u različitim angažmanima.
„S druge strane, stalna finansijska podrška od različitih nivoa vlasti za istraživačko-razvojne projekte, naučne radove, inovacije, transfer novih tehnologija mora biti višestruko povećana i zakonom određen procent od bruto nacionalnog dohotka“.
Drugim riječima, profesor Alić smatra da „za poboljšanje statusa Univerziteta ne postoji jedinstveno rješenje, nego mnogo minornih rješenja koja će sinergijski imati željeni efekt“.