UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Adnan Selimović, bach.-inž.građevinarstava javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Hidrogeološke karakteristike terena jugozapadnog oboda doline rijeke Spreče u općini Lukavac“, utorak, 15.07.2025. godine sa početkom u sati 12 sati u Sali broj: 81 (amfiteatar) Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu :
- Dr. sc. Izet Žigić, profesor emeritus, predsjednik
uža naučna oblast „Hidrogeologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Ferid Skopljak, redovni profesor, član/mentor
uža naučna oblast „Hidrogeologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr. sc. Dinka Pašić-Škripić, redovni profesor-član
uža naučna oblast „Hidrogeologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
U uvodnom poglavlju ukazano je na pojavu većeg broja izvora, bušotina i bunara pitke podzemne vode u jugozapadnom obodu doline rijeke Spreče koji pripada općini Lukavac.
Navedeni su ciljevi istraživanja i izrade magistarskog rada, te koji su pozitivni aspekti njegove izrade. Područje obuhvaćeno izradom magistarskog rada nalazi se u Tuzlanskom kantonu. Komunikacijske prilike terena su veoma povoljne sa magistralnom cestom i željezničkom prugom Tuzla – Doboj,te dobro razvijenom mrežom lokalnih puteva. Osnovnu mrežu vodotokova čini rijeka Spreča koja sa svojim pritokama formira akumulaciju jezera Modrac. Područje općine Lukavac ima umjereno kontinentalnu klimu, sa određenim specifičnostima izazvanim lokalnim reljefom i položajem. Osnovna geološka i hidrogeološka istraživanja jugozapadnog oboda doline rijeke Spreče na teritoriji općine Lukavac provedena su tokom izrade osnovnih geoloških karata listovi Tuzla i Zavidovići mjerila 1:100.000, te hidrogeološke karte SFRJ mjerila 1:500.000. Iako područje obuhvaćeno izradom magistarskog rada ne uključuje sjeverni sinklinorij krekanske sinklinale u radu su navedena najvažnija geološka i hidrogeološka, regionalna i detaljna istraživanja tuzlanskog basena i krekanske sinklinale.
U geološkoj građi šireg područja istraživanja učestvuju naslage jure, neogena i kvartara. Jurska vulkanogeno-sedimentna formacija predstavlja debeli kompleks stijena u kojem pored sedimentnih učestvuju velike mase efuzivnih i intruzivnih ultrabazičnih i bazičnih stijena. Neogene naslage predstavljene su sedimentima gornjeg miocena, donjeg pliocena (ponta), te tvorevinama pliokvartara. Sedimenti panona uglavnom su predstavljeni pjeskovito glinovitim facijama, sa postupnim prelazom preko sarmatskih naslaga ili diskordantno preko sedimenata tortona. Donjem pontu pripadaju podinski ugljeni sloj, zatim gline koje leže neposredno u povlati sloja i pjeskovi u višoj povlati, odnosno podini glavnog ugljenog sloja. Pliokvartarni sedimenti pretežno sačinjavaju šljunak i raznovrsne gline. Kvartarne naslage izgrađuju riječni sedimenti izdvojeni u Sprečkom polju. U njihovom sastavu su pijesak, šljunak i glina. Područje obuhvaćeno izradom magistarskog rada pripada zapadnom dijelu tuzlanskog neogeonog bazena koji je formiran duž ozrensko-konjuške i sprečanske dislokacije.
U hidrogeološkom pogledu u području istraživanja su izdvojene: 1) Dobropropusne stijene
intergranularne poroznosti predstavljene aluvijalnim i terasnim sedimetima, te sedimentima
donjeg pliocena i pliokvartara. 2) Dobropropusne stijene pukotinske poroznosti predstavljene
miocenskim tortonskim tvorevinama. 3) Dobropropusne stijene pukotinske i pukotinsko-
kavernozne poroznosti jurskog ofiolitskog melanža. 4) Slabopropusne naslage pliokvartara i
oligomiocena, i 5) Nepropusne stijene predstavljene jurskim, pliocenskim i oligomiocenskim
sedimentima.
U području istraživanja izveden je veliki broj bušotina i bunara. U naselju Bokavić izvedene
su tri istražno eksploatacione bušotine prilikom čega su u podnožju Bokavićkog brda
kaptirane dobropropusne stijene pukotinske poroznosti predstavljene škriljavim brečastim
tektoniziranim serpentinitima jurskog ofiolitskog melanža. U krugu filter stanice odakle se
vrši vodosnabdijevanje Grada Lukavac kaptiran je vodonosnik interganularne poroznosti
sastava pijeskovi sitnozrni do srednjezrni izvedbom 19 plitkih bunara dubine do cca 7,00
metara i dvije istražno eksploatacione bušotine dubine do 16,00 metara. U radu su opisane
navedene bušotine sa geološko-tehničkim profilima. U rejonu Modrac-Tabaci-Puračič-
Devetak-Sižje su također izvedene bušotine koje su detaljno analizirane u radu i koje imaju
važnu ulogu u vodosnabdijevanju.
U radu je prikazan kvalitet i mogućnost korištenja podzemih voda u području istraživanja.
Dati su podaci o fizičko-hemijskim karakteristikama podzemnih voda koji su prikazani na
odgovarajućim dijagramima.
U području istraživanja obuhvaćenom izradom magistarskog rada izdvojena su dva vodna
tijela i to: 1) vodno tijelo intergranularne poroznosti predstavljeno pijeskovima pliocena i
pijeskovima i šljunkovima kvartara, i 2) vodno tijelo pukotinske poroznosti formirano u
serpentinitima tektoniziranim i raspucalim i serpentinskim drobinama. Procjena rezervi
podzemne vode za vodno tijelo intergranularne poroznosti je 15,00 – 25,00 l/s, a vodnog
tijela pukotinske poroznosti 19,00 – 25,00 l/s što predstavlja vrijedan resurs.
U radu se naglašava da je stanje zaštite podzemnih voda u području istraživanja
nezadovoljavajuće, jer većina kaptiranih izvorišta i eksploatacionih bunara koji se koriste za
vodosnadbijevanje nije adekvatno zaštićena i nema urađen Elaborat o zaštitnim zonama. U
radu se preporučuje izrada projekata zaštite izvorišta vode za piće.
Analizirajući kvantitativno i kvalitativno stanje podzemnih voda kaptiranih istražno-
eksploatacionim bušotinama i eksploatacionim bunarima u radu je ustanovljeno da je
mogućnost upotrebe podzemnih voda raznovrsna, počev od vodosnabdijevanja do flaširanja.