UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Amela Banjić, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: „Sprache und Identität: Zweisprachigkeit der Personen bosnisch-herzegowinischer Herkunft, die in Österreich leben (Jezik i identitet: Dvojezičnost osoba bosanskohercegovačkog porijekla koje žive u Austriji)”.
Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 12.09.2025. godine u 13:00 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Meliha Hrustić, redovni profesor, izabrana na užu naučnu oblast Savremeni njemački jezikna Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Aldina Šerifović, docentizabrana na užu naučnu oblast Savremeni njemački jezikna Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc.Alma Halidović, vanredni profesor izabrana na užu naučnu oblast Savremeni njemački jezikna Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Rezervni član Komisije: dr. sc. Jasmina Đonlagić Smailbegović, vanredni profesor, izabrana na užu naučnu oblast Njemačka književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Ovaj master rad bavi se odnosom između jezika i identiteta kod dvojezičnih osoba bosanskohercegovačkog porijekla koje žive u Austriji. Fokus istraživanja stavljen je na jezičke prakse u svakodnevnom životu, emocionalnu i kulturnu samopercepciju, kao i na prednosti i nedostatke dvojezičnosti u kontekstu migracije.
Kombinovanjem kvantitativnog anketnog istraživanja i kvalitativnih intervjua ispitano je koju jezičku praksu ispitanici preferiraju u različitim društvenim kontekstima, sa kojim se jezikom identifikuju i u kojim situacijama dolazi do miješanja jezika (code-switching). Rezultati pokazuju da bosanski jezik ima dominantnu ulogu u porodičnim i emocionalnim sferama, dok njemački jezik preovladava u javnom i institucionalnom životu.
Posebna pažnja posvećena je generacijskim razlikama: starije generacije pokazuju snažnu emocionalnu povezanost s bosanskim jezikom, dok mlađe generacije preferiraju balansiran ili njemački orijentisan jezički identitet. Dvojezičnost se većinom percipira kao kulturna prednost i profesionalna mogućnost, ali istovremeno i kao izazov, posebno u pisanju i u prenošenju jezika na naredne generacije.
Rad doprinosi sociolingvističkim istraživanjima u oblasti višejezičnosti, migracija i identiteta, i naglašava potrebu za aktivnijom institucionalnom podrškom očuvanju maternjeg jezika u migracijskom kontekstu.