UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Edina Mešanović, dipl. med.sestra/tehničar javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Učestalost i karakteristike polipa kolona na području Tuzlanskog kantona“, dana 02.10.2025. godine u 13,00 sati u učionici Anatomije, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Selmira Brkić, redovni profesor– predsjednik
(nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Ervin Alibegović, vanredni profesor– mentor i član
(nastavni predmet “Klinička propedeutika” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesor – član
(nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stave ovog člana imenovan je dr. sc. Predrag Jovanović, docent, (nastavni predmet “Interna medicina” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Polip je izraz koji potiče od grčke riječi „polypous“ što znači „žarnjak“. Generalno, ovaj izraz opisuje svaku masu koja strši u lumen šupljine, bilo gdje u gastrointestinalnom, genitourinarnom ili respiratornom traktu. Kolorektalni polipi su abnormalne izrasline tkiva koje izlaze iz sluzokože kolona. Najčešće se otkrivaju dijagnostičkim procedurama koje su sprovedene iz drugih razloga kao npr. gastrointestinalno krvarenje. Najpoznatija je Pariška i Kudo klasifikacija polipa. Patohistološka klasifikacija kolorektalnih polipa ih dijeli na neoplastične, ne-neoplastične i subepitelne tvorbe. Benigni se dalje dijele na tubularne, vilozne, tubulovilozne i nazubljene ili „serratne“. Ne-neoplastični se dijele na: hiperplastične, juvenilne, inflamatorne, mukozne i Petz-Jaegersove polipe. Kliničke karakteristike polipa su veličina, broj, lokacija i dostupnost polipa. Prevalencija kolorektalnih adenomatoznih polipa uveliko varira od zemlje do zemlje. Savremene procjene prevalencije adenoma zasnivaju se na studijama kolonoskopije, koje generalno prijavljuju adenome kod 20% do 53% osoba starijih od 50 godina. Istraživanje je sprovedeno kao prospektivna studija, koja je obuhvatila podatke o socio-demografskim podacima pacijenata koji su podvrgnuti kolonoskopskom pregledu u endoskopskoj jedinici Klinike za interne bolesti Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla u periodu od 01.01.2021. do 31.12.2022. godine, te podatke koji se odnose na rezultate kolonoskopskog i patohistološkog nalaza. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da je na područiju Tuzlanskog kantona zastupljenost polipa kolona češća kod mušaraca nego kod žena i u dobnoj skupini preko 50 godina. Najčešća indikacija za kolonoskopiju je kontrola nakon prethodno dijagnostikovanog polipa kolona i urađene polipektomije, a najčešće dijagnostikovan je tubularni adenom. Najčešća lokalizacija je sigmoidni dio kolona, a dijagnostikovani polipi po veličini spadaju u kategoriju <5mm i po broju je najviše dijagnostikovanih pojedinačnih polipa. Stopa otkrivanja adenoma (Adenoma detection rate – ADR) je znatno niža od preporučenog, što znači da je potrebno unaprijediti skrining populacije na prisustvo polipa kolona koji su prediktori nastanka karcinoma kolona.
Ključne riječi: polipi, kolon, karcinom kolona, adenomi, stopa otkrivanja adenoma.