UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 03.10.2025. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Samir Gazibegović, prof. biologije, će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: „Mogućnosti upotrebe anaerobnog digestata“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 17.10.2025. godine u 10:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Vahida Selimbašić, redovni profesor
uža naučna oblast “Inženjerstvo zaštite okoline”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. sc. Vedran Stuhli, vanredni profesor
uža naučna oblast “Inženjerstvo zaštite okoline”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član
- Dr. sc. Fatima Numanović, profesor emeritus
Nastavni predmeti “Medicinska mikrobiologija sa imunologijom” i
“Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom”
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Anaerobna digestija predstavlja biotehnološki proces razgradnje organske tvari u odsustvu kisika, pri čemu nastaju bioplin i nus produkt poznat kao digestat. U kontekstu rastuće potrebe za održivim upravljanjem otpadom i proizvodnjom obnovljivih izvora energije, digestat se sve češće razmatra kao potencijalno organsko gnojivo. Međutim, zbog mogućeg prisustva patogenih mikroorganizama, neophodno je procijeniti njegovu mikrobiološku sigurnost i usklađenost s regulatornim standardima.
U skladu s definiranim ciljevima istraživanja, rad je usmjeren isključivo na analizu bakterijskih zajednica prisutnih u digestatu nastalom procesom anaerobne digestije. Iako se u relevantnoj literaturi često koristi širi pojam mikroorganizmi, koji obuhvata bakterije, viruse, gljivice, protozoe i druge mikroskopske organizme, u ovom radu terminološki se daje prednost izrazu bakterijske zajednice, vrste, bakterijske kolonije, budući da su predmet analize isključivo bakteriološki parametri.
Cilj istraživanja bio je bakteriološki analizirati digestat u četiri različita fizička oblika (hidratisani čvrsti, dehidratisani suhi, hidratisani tečni i dehidratisani čvrsti), s posebnim fokusom na procjenu njegovog kvaliteta i iskoristivosti u poljoprivredi. Analiza je obuhvatila identifikaciju i kvantifikaciju aerobnih heterotrofnih bakterija, koliformnih bakterija, Escherichia coli, intestinalnih streptokoka, sulfito-reducirajućih klostridija, Pseudomonas aeruginosa i Clostridium perfringens, primjenom standardnih mikrobioloških metoda.
Rezultati su pokazali značajne varijacije u koncentracijama bakterijskih zajednica između različitih fizičkih oblika digestata. Hidratisani čvrsti digestat imao je najviše ukupno bakteriološko opterećenje, dok su dehidratisani digestati pokazali znatno niže koncentracije. Ipak, prisustvo sporogenih bakterijskih vrsta, naročito Clostridium perfringens, ukazalo je na otpornost spora na primijenjene tretmane i potrebu za dodatnim higijenskim postupcima.
Zaključno, fizički oblik u kojem se digestat nalazi, predstavlja ključni faktor u procjeni njegove bakteriološke sigurnosti i potencijala za poljoprivrednu primjenu. Dobijeni rezultati doprinose razumijevanju utjecaja tretmanskih metoda na redukciju bakteriološkog opterećenja i mogu poslužiti kao osnova za donošenje smjernica u skladu s principima cirkularne ekonomije i zaštite okoliša.
Ključne riječi: anaerobna digestija, digestat, bakterijske zajednice, Escherichia coli, Clostridium perfringens, poljoprivredna primjena.