UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Mirnesa Muharemović, dipl. pravnik, javno će braniti magistarski rad pod naslovom “Pravna pravila o zastari sa posebnim osvrtom na zastaru prema Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja Bosne i Hercegovine”, dana 10.10.2025. godine sa početkom u 13,45 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr sc. Jasmina Alihodžić, redovni profesor – predsjednik
(Uža naučna oblast “Građansko-pravna”, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
- Dr sc. Hamid Mutapčić, redovni profesor – mentor i član
(Uža naučna oblast “Građansko-pravna”, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
- Dr sc. Albin Muslić, vanredni profesor – član
(Uža naučna oblast “Građansko-pravna”, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisije imenuje se dr. sc. Adis Poljić, docent, uža naučna oblast “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli
Magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
U ovom naučnom radu analizira se institut zastare u obligacionom pravu sa posebnim fokusom na njegovo uređenje prema Zakonu o obligacionim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine, uz uporedni prikaz rješenja u Republici Srpskoj i odabranim evropskim zakonodavstvima. Posebna pažnja posvećena je opštem i posebnim rokovima zastare, njihovim funkcijama, pravnim posljedicama, kao i pitanjima prekida i zastoja zastare. U radu se razmatraju i specifičnosti zastare u poreznom pravu, posebno prema Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja Bosne i Hercegovine, gdje se ističu odstupanja od klasičnog obligacionog koncepta i potreba normativnog unapređenja.
Kroz komparativnu analizu prikazani su modeli zastare u uporednim pravnim sistemima (Njemačka, Francuska, Hrvatska, Srbija i drugi), čime se naglašava trend skraćivanja rokova radi jačanja pravne sigurnosti i ubrzanja pravnog prometa. Također se sagledava i međunarodni okvir, uključujući relevantne konvencije i praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji zahtijevaju da rokovi zastare budu predvidivi i u funkciji zaštite prava na pristup sudu. Posebno su analizirane presude Suda BiH koje u praksi oslikavaju primjenu instituta zastare, pri čemu se ukazuje na izazove neujednačene sudske prakse i pravne fragmentacije.
Rad naglašava da zastara ima duboku vezu s principima pravne sigurnosti, pravičnosti i ekonomskih odnosa. Zaključuje se da bi u cilju jačanja pravne sigurnosti i jedinstva pravnog prostora Bosne i Hercegovine trebalo pristupiti harmonizaciji rokova zastare, kako unutar entiteta, tako i između obligacionog i poreznog prava. Time bi se osigurala predvidivost pravnih odnosa i unaprijedila vladavina prava.
Ključne riječi: zastara, rokovi zastare, prekid i zastoj zastare, pravne posljedice zastare, Zakon o obligacionim odnosima FBiH, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja BiH, komparativna analiza, međunarodni standardi.