UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Mirza Karahodžić, dipl.inž.geologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: “Mogućnosti vodosnabdijevanja naselja “Brijesnica Mala”, na primjeru vertikalnog bušenog bunara”BBM-3”, dana 30.01.2026.godine sa početkom u 11,00 sati na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu :
- Dr. sc. Elvir Babajić, vanredni profesor- predsjednik
uža naučna oblast „Mineralogija i petrologija”
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
- Dr. sc. Dado Srkalović, docent, član/mentor
uža naučna oblast „Hidrogeologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr. sc. Amir Mešković, redovni profesor, član
uža naučna oblast „Hidrogeologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Potreba za pitkom vodom u području sistema za vodosnabdijevanje Brijesnica Mala je već dugi niz godina prisutan, a u sadašnje vrijeme je došla mnogo do izražaja. Sedimenti u kojima su zahvaćene podzemne vode predstavljaju značajan potencijal u ukupnom vodosnabdijevanju. Zahvatanje vode je riješeno sistemom dubokih bušenih bunara (2 bunara). Ovi bunari su izvedeni u različitim periodima i bili su u eksploataciji. Jedan od bunara je van eksploatacije zbog loših izvedbenih i eksploatacionih karakteristika, a oba su tokom vremena zahvaćeni procesima kolmatacije i pjeskarenja, pa je neophodna sanacija ili izrada zamjenskog bunara BBM – 3.
U dosadašnjem periodu nisu provedeni potrebni minimalni hidrogeološki istražni radovi za definisanje eksploatacionih mogućnosti izvorišta i za povećanje ukupnih količina vode za snabdijevanje naselja Brijesnice male.
U sadašnjim uslovima na izvorištu izvedenih bunara došlo je do smanjenja kapaciteta na bunarima, a od ranije je poznato da bunar MB-1 nije bio uključivan u sistem zbog loših hidrauličkih karakteristika. Razlog smanjenja kapaciteta je taj što je bunar MB-1 značajnije zahvaćen procesom starenja i kolmatacije filtera te je bitno smanjio kapacitet i povećao dinamička sniženja.
MZ Brijesnica mala, općina Doboj Istok, trenutno se vodosnabdijeva iz postojećeg bunara MB-2 koji je urađen 2006. godina, u kojem su trenutno ugrožene eksploatacione mogućnosti – pojačana mutnoća i pjeskarenje, u tu svrhu Investitor želi uraditi zamjenski bunar BBM-3, projektovane dubine 120,00 m, sa mogućnošću obezbjeđenja novih dodatnih količina pitke vode. Lokacija bušenja bunara BBM – 3 nalazi se u MZ Brijesanica Mala, općina Doboj Istok. Lokacija za bušenje je pristupačna i raspolaže prostorom za izgradnju bunara. Kod formiranja radilišta treba izvršiti raspored postrojenja za bušenje, isplačnog bazena, skladišta za gorivo i mazivo, radni alat i pribor u odnosu na prostor i ušće bunara po važećim propisima o zaštiti na radu. U razmatranaom području do sada nisu vršena sistematska hidrogeološka istraživanja, gdje se nisu uvažavale optimalne mogućnosti i ukupne potencijalne rezerve vode u datim hidrogeološkim uslovima. Pretpostavka je da su mogućnosti za dobivanje i korištenje vode iznad sadašnjeg stepena korištenja, a jedan od razloga je nedovoljna istraženost.Cilj ovih istraživanja je utvrđivanje eksploatacionih mogućnosti akvifera i vodozahvata, tj. da se iste mogu sigurno eksploatisati na duži vremenski period, zatim utvrđivanje kvaliteta vode i eventualne zaštite od mogućih zagađenja na ovim prostorima. Prema tome hidrogeološka istraživanja će se sprovesti u cilju utvrđivanja:
– geoloških i hidrogeoloških karakteristika šireg prostora,
– kvaliteta podzemnih voda,
– eksploatacionih mogućnosti nalazišta podzemnih voda
– hidrogeoloških i hidrotehničkih uslova zahvatanja i korištenja podzemnih voda
Razmatrani kolektor podzemnih voda je veoma značajan, kako sa hidrogeološkog i prostornog stanovišta, tako i sa stanovišta mogućnosti zahvatanja i korištenja podzemne pitke vode. Ovako značajan kolektor i njegovi potencijali mogu biti jednoznačno definirani samo kompleksnim hidrološkim i hidrogeološkim istraživanjima i uz primjenu različitih metoda istraživanja i ispitivanja (hidrološke i hidrogeološke metode, bušenja, hidrohemijska ispitivanja, opitna crpljenja i testiranja, osmatranja i analize hidrodinamičkog režima i bilansa podzemnih voda i dr.). Ovako kompleksna istraživanja zahtijevaju određena sredstva i vrijeme pa, i pored opravdanosti, ne mogu biti izvedena odmah i u cjelini.
Zbog toga će se u koncipiranju rješavanja mogućnosti zahvatanja voda primijeniti prvenstveno princip postupnosti i faznosti istraživanja. U tom smislu predviđaju se dvije faze istraživanja kolektora:
Prva faza podrazumijeva sve potrebne radove za razrješenje općih hidrogeoloških odnosa, kapaciteta i kvaliteta vode na postojećim izvorima, dopunske metode istraživanja i definisanje filtracionih i kolektorskih osobina akvifera. Istraživanja imaju karakter detaljnih hidrogeoloških istraživanja, u smislu Zakona o geološkim istraživanjima („Sl. novine F BiH”, broj: 9/10).
U prvoj fazi istraživanja predviđa se:
– (hidro)geološko kartiranje, izrada i interpretacija hidrogeološke karte terena sa potrebnim tumačem razmjere 1:10 000,
– istražna hidrogeološka bušenja, opitna crpljenja i osmatranje nivoa podzemne vode i
– hidrohemijska i bakteriološka ispitivanja kvaliteta vode.
Rezultati ove faze istraživanja treba da daju cjelovitu interpretaciju hidrogeoloških odnosa u razmatranom području, definišu raspoloživi kapacitet i kvalitet podzemnih voda akvifera, te daju osnovu za lociranje i projektovanje eksploatacionih vodozahvata (bunara) i dodatna ispitivanja bilansa i kvaliteta voda, ukoliko se ukaže potreba.
U drugoj fazi se podrazumijeva uspostavljanje sistematskog osmatranja i mjerenja parametara mjerodavnih za dinamiku i bilans podzemnih voda (padavine, nivoi podzemnih voda, kapaciteti crpljenja itd.) u periodu od najmanje jednog hidrološkog ciklusa (1 godina) i projektovanje i izrada novog zamjenskog eksploatacionog vodozahvata (bunara) na optimalnoj lokaciji unutar istražnog prostora i sa optimalnim konstruktivnim i tehničkim karakteristikama, kako rezultati prethodnih istraživanja budu pokazali.
– Istražni prostor je definiran rasprostiranjem vodonosnika u planu i profilu, te pratećih naslaga u krovini i podini, značajnih za njegovu hidrogeološku i kolektorsku funkciju.
– (Hidro)geološkim kartiranjem ograničenog prostora, predviđenim u prvoj fazi istraživanja, se može pokazati eventualna potreba za suženje ili proširenje ovog prostora u slijedećim fazama.
U sadašnjem periodu programiranja potrebnih radova za obezbjeđenje izvorišta realno je projektovati samo radove I faze, dok će se radovi II faze projektovati naknadno, prema rezultatima koji budu dobijeni istraživanjima u I fazi.