UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Suljkanović-Mahmutović dr Ahida javno će braniti magistarski rad pod naslovom “Prevalenca markera hepatitisa B, C, HIV i sifilisa u dobrovoljnih i ciljanih davaoca krvi” dana 24.09.2025. godine u 15,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Jasmina Smajić, vanredni profesor
za nastavni predmet “Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, - Dr. sc. Mirha Agić, vanredni profesor
za nastavni predmet „Hirurgija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Ervin Matović, docent
za nastavni predmet „Hirurgija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Za zamjenskog člana imenovana je dr.sc. Sehveta Mustafić, vanredni profesor za nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Transfuzijska medicina ima jedinstven značaj u savremenom zdravstvenom sistemu, jer jednako vrednuje dobrobit pacijenata i davalaca krvi. Krv i njeni derivati predstavljaju osnovu savremene terapije, od direktnog transfuzijskog liječenja tokom hirurških intervencija do proizvodnje lijekova iz plazme, poput faktora VIII, albumina i drugih preparata nezamjenjivih u liječenju različitih oboljenja. Međutim, transfuzijsko liječenje nosi i određene rizike, posebno vezane za transfuzijom prenosive bolesti (HBV, HCV, HIV, sifilis). Uprkos stalnom napretku u dijagnostičkim metodama, uključujući uvođenje NAT testiranja, mogućnost prenosa infekcija nije potpuno eliminisana, što naglašava potrebu za kontinuiranim unapređenjem sigurnosnih protokola. Ovaj rad retrospektivno analizira prevalencu seroloških markera hepatitisa B, hepatitisa C, HIV-a i sifilisa kod dobrovoljnih i ciljanih davalaca krvi u periodu 2012–2015. godine, koristeći podatke Poliklinike za transfuziologiju JZU UKC Tuzla. Ukupno je analizirano 41 298 doza krvi. Davaoci su klasifikovani kao dobrovoljni i ciljani, a serološka testiranja provedena su primjenom standardiziranih i validiranih metoda (CMIA i EIA tehnologija). Rezultati istraživanja ukazuju na značajne razlike između dobrovoljnih i ciljanih davalaca. Prevalenca pozitivnih seroloških markera bila je viša u grupi ciljanih davalaca, pri čemu je najizraženija razlika uočena za hepatitis B ali i za hepatitis C i sifilis. Statistička analiza (Hi-kvadrat test) potvrdila je da su ove razlike visoko značajne (p < 0,001). Kod seroprevalence za HIV nije statistički dokazana značajna razlika između DDK i CDK što se objašnjava niskom opštom prevalencom i strogim protokolima odabira davalaca. Dobrovoljni davaoci su u većem broju bili mlađe životne dobi i višeg obrazovnog nivoa, što upućuje na povezanost demografskih faktora i sigurnosti darivanja krvi. Ovi nalazi potvrđuju pretpostavku da dobrovoljno, neplaćeno davalaštvo predstavlja sigurniji temelj transfuzijskog sistema u odnosu na ciljano davalaštvo, koje može nositi dodatne rizike usljed potencijalnog skrivanja medicinskih podataka. Rezultati također naglašavaju potrebu za kontinuiranom edukacijom i promocijom dobrovoljnog davalaštva, ali i za unapređenjem laboratorijske dijagnostike, uključujući širu dostupnost NAT testiranja, naročito u zemljama u razvoju. Zaključuje se da je osiguranje stabilnog sistema dobrovoljnog davalaštva krvi ključni preduslov za sigurnu i efikasnu transfuzijsku terapiju. Ovaj rad doprinosi boljem razumijevanju epidemioloških obrazaca transfuzijom prenosivih bolesti u našem regionu te pruža osnovu za razvoj strategija kojima se može unaprijediti sigurnost krvi, zaštita davalaca i pacijenata. Ključne riječi : dobrovoljni davaoci krvi, ciljani davaoci krvi, hepatitis B, hepatitis C, HIV, sifilis, sigurnost krvi.