UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Aleksandar Mihajlović, dipl. ing. medicinske radiologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Faktori rizika u pacijenata sa koronarnom bolesti srca koji su podvrgnuti koronarografiji“ dana 02.06.2025. godine u 13,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Renata Hodžić, vanredni profesor – predsjednik
(nastavni predmet “Neurologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Denis Mršić, docent – mentor i član
(nastavni predmet “Interna medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Larisa Dizdarević Hudić, vanredni profesor – član
(nastavni predmet “Klinička propedeutika” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenuje se dr. sc. Maja Sulejmanović, docent, za nastavni predmet “Radiologija i nuklearna medicina“ Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Koronarna bolest srca predstavlja vodeći uzročnik smrtnosti od oboljenja u današnjem dobu, te obzirom da koronarna bolest srca zahvaća širok dobno-polnu raspon, veoma je važno osvijestiti populaciju o važnosti redovnih zdravstvenih pregleda. Sljedeći tome procijenjena je učestalost pozitivne dijagnoze koronarne bolesti dobijenih rezultata te je važno bilo odrediti rizičnu skupinu.
Ovo istraživanje se sprovodi retrospektivno. Mjerenje je vršeno inicijalno u periodu od 1.1.2024. do 1.12.2024. godine. Zdravstvena ustanova koja je podvrgnuta ispitivanju je „JZU Sveti Vračevi“ u Bijeljini. Prikupljanje podataka je vršeno analizom snimaka koronarografije i istorija bolesti pacijenta. Za potrebe testiranja značajnosti razlika aritmetičkih sredina promatranih varijabli između skupina korišten je Studentov t-test za nezavisni uzorak. Za testiranje uticaja dvije ili više varijabli na drugu varijablu koristi se dvofaktorska univarijantna analiza varijanse (ANOVA). Za potrebe testiranja značajnosti razlika stvarnih i očekivanih frekvencija neparametrijskih varijabli koristi se x2 test. Svaka statistička analiza se radi sa intervalom pouzdanosti od 95%.
Istraživanjem je dokazano da se koronarna bolest srca najčešće javlja u starosnoj dobi od 50. do 80. godina života. Zatim je utvrđeno da muškarci u radno aktivnoj dobi čine 59% i time predstavljaju vodeću grupu u odnosu na ostale dobne skupine m/ž ispitanika, dok generalno prema učestalosti muška populacija znatno vodi prema broju pozitivnih slučaja u odnosu na žensku populaciju.
Dobijeni rezultati mogu doprinijeti značaju osvješćivanja lokalne zajednice, kao i društvo u cjelini, te se mora ozbiljno pozabaviti ovim problemom kako bi se smanjio broj oboljelih od koronarne bolesti srca. Neophodno je podizati svijest o povećanom riziku pojave korornarne bolesti srca u kasnijim godinama života. Pored svijesti populacije, otkrivanjem faktora rizika povezanih s koronarnom arterijskom bolešću (CAD) moguće je pružiti detaljniji uvid u njihovu povezanost s ozbiljnošću bolesti. To može doprinijeti boljem razumijevanju CAD-a i omogućiti razvoj personaliziranih strategija prevencije, dijagnostike i liječenja.
Osim toga, istraživanje može pružiti korisne podatke o tipičnom uzorku stenoze koronarnih arterija, što može uticati na kliničku praksu i poboljšati ishode pacijenata s CAD-om. Konačno, rezultati istraživanja mogu imati značajan uticaj na javno zdravstvo, pružajući osnove za razvoj programa prevencije usmjerenih na smanjenje faktora rizika povezanih s CAD-om i smanjenje incidencije ove bolesti.