UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Amra Hamzić, dipl. oec., javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom “Mogućnosti unapređenja apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova putem razvoja kapaciteta jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini” dana 30.09.2025. godine u 11,00 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Amra Nuhanović, redovni profesor, uža nučna oblast „Međunarodna ekonomija“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli – predsjednik,
- Dr. sc. Senija Musić, redovni profesor, uža naučna oblast „Međunarodna ekonomija“, Ekonomskifakultet Univerziteta u Tuzli – mentor/član,
- Dr. sc. Amra Babajić, vanredni profesor, uža naučna oblast „Ekonomska teorija i politika“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli – član
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
U ovom magistarskom radu analiziran je uticaj razvijenosti apsorpcijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave (JLS) na stepen iskorištenosti sredstava iz pretpistupnih (IPA) fondova. U predmetnom radu je analizirana dosadašnja iskorištenost IPA fondova u BiH i njihova efikasnost u odnosu na zemlje u okruženju, zatim su sagledani postojeći apsorpcijski kapaciteti jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, da bi se nakon toga utvrdile mogućnosti unapređenja apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova na lokalnom nivou. Primarno istraživanje provedeno je na 33 jedinice lokalne samouprave sa područja Bosne i Hercegovine. Za potrebe primarnog dijela empirijskog istraživanja korišten je anketni upitnik.
Istraživanje je pokazalo da postoji povezanost između apsorpcijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini i iskorištenosti sredstava iz pretpristupnih fondova na lokalnom nivou. Posmatrajući tri osnovna aspekta apsorpcijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave: ljudski, finansijski i institucionalni kapaciteti potvrđeno je da isti imaju uticaja na stepen iskorištenosti sredstava iz IPA fondova. Na osnovu rezultata provedenog istraživanja utvrđeno je da nedostatak ljudskih kapaciteta u JLS, ograničeni finansijski
kapaciteti i nerazvijeni institucionalni kapaciteti direktno utiču na nizak nivo iskorištenosti sredstava iz IPA fondova. Potvrđeno je da većina JLS nema proaktivnu ulogu u prijavi projekata usljed nedostatka određenih specifičnih znanja za prijavu projekata i korištenje IPA fondova, nedovoljnog iskustva i upitne motivisanosti, kao i nezadovoljavajuće informisanosti u kontekstu praćenja javnih poziva. Istraživanje je pokazalo da jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno razvijena projektna partnerstva za prijavljivanje na projekte. Sve navedeno za posljedicu ima mali broj prijavljenih projekata jedinica lokalne samouprave, a što se u konačnici odražava i na nezadovoljavajući nivo iskorištenosti sredstava iz IPA fondova.
Iako je pitanje apsorpcijskih kapaciteta na lokalnom nivou trenutno nedovoljno zastupljeno kao tema, u narednom periodu bi moglo dobiti značajniju pažnju, obzirom da JLS imaju važnu ulogu u stvaranju boljih uslova za građane koji su krajnji korisnici sredstava koje Evropska unija obezbjeđuje kroz IPA fondove za zemlje kandidate za članstvo u EU.
Ključne riječi: Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA fondovi), jedinice lokalne samouprave, apsorpcioni kapaciteti, dostupna sredstva, iskorištena sredstva, projekti.