UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
Tuzla, 16.07.2025. godina.
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Sekretarijat Univerziteta
O B J A V L J U J E
Angela Pajkanović Simić, diplomirani biolog javno će braniti završni magistarski rad, pod naslovom: „Dob menarhe djevojčica sa područja Bijeljine “ u ponedjeljak 22.09.2025. godine u Sali broj: 211 Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, sa početkom u 11 sati pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Aldijana Avdić, vanredni profesor, predsjednik
Uža naučna oblast ”Genetika, biologija ćelije i mikrobiologija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
- Dr. sci. Hajrija Hamidović, vanredni profesor, mentor i član
Uža naučna oblast ”Genetika, biologija ćelije i mikrobiologija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
- Dr. sci. Darja Husejnagić, docent, član
Uža naučna oblast ”Genetika, biologija ćelije i mikrobiologija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
Za zamjenika jednog od članova Komisije imenuje se dr.sc. Amela Hercegovac, redovni profesor za užu naučnu oblast „Genetika, biologija ćelije i mikrobiologija“ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan.
Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, radnim danom od 8,00 do 16,00 sati.
REZIME RADA
Menarha tj. prva menstruacija je kasni znak spolnog sazrijevanja djevojčica i ulaska u pubertet. Normalno se javlja između 10.godine i 15. godine života, dok se menarha koja je nastala prije 10.godine života smatra patološki ranom menarhom, a patološki kasnom menarhom smatra se menarha koja je nastala nakon 16. godine života. Na nastanak menarhe utiču različiti spoljašnji (klimatski, socio-ekonomski, nutritivni itd.) i unutrašnji (genetski, nervni i hormonski) faktori. U ovom radu istraživali smo pojavu menarhe kod djevojčica na području Bijeljine, pri čemu smo ispitivali 836 djevojčica i isto toliko njihovih majki. Djevojčice starosti od 10 – 15 godina pohađale su nastavu od petog do devetog razreda u šest osnovnih škola sa područja Bijeljine. Na osnovu anonimnog anketnog listića saznali smo osnovne podatke kao što su: datum rođenja djevojčica i njihovih majki, dob dobijanja menarhe djevojčica i njihovih majki, izračunali smo medijanu menarhe, utvrdili korelaciju pojave menarhe kod majki i kćerki (r = 0,177; p = 0,004) takođe smo stekli uvid u prehrambene isportske navike ispitanica, te da li način ishrane i bavljenje sportskim aktivnostima utiče na dob pojave menarhe. Utvrđeno je da srednja dob pojave menarhe djevojčica sa područja Bijeljinene iznosi X= 11,93 godine, a njihovih majki X= 13,09 godina. Potvrdili smo akceleracijski trend pada dobi pojave menarhe za oko 4 mjeseca po dekadi, što se uklapa u srednje-evropski trend. Metod istraživanjaje bio anketiranje uz statističku obradu podataka. U radu smo koristili metode deskriptivne statistike (aritmeička sedina sa standardnom devijacijom, medijana i interkvartalni raspon, minimalna i maksimalna vrijednost, kao i relativni brojevi za kategorijske varijable) i metode analitičke sttistike. Anliza pravilnosti raspodjele dobijenih vrijednosti vršena je pomoću Šapiro-Volkovog testa. U svim slučajjevima uočena je normalna raspodjela kod kontinuiranih varijabli, a za poređenje prosječnih vrijednosti dvaju populacija korišten je parametrijski t test nezavisnih uzoraka. Od neparametrijskih testova za procjenu razlika među grupama korišten je test da bi se uočile razlike u učestalostima određenih pojava. Korelaciona analiza rađena je uz pomoć Pirsonovog koeficijenta korelacije. Za statističku obradu podatsaka korišten je programski paket SPSS verzija 21.0 (Statistical Package for Social Sciences SPSS 21.0 Inc. USA).
Ključne riječi: menarha, pubertet djevojćica, prosječna dob menarhe