UNIVERZITET U TUZLI
MAŠINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidat Dino Bratić, bach. ing. mašinstva, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Mehatronički pristup projektovanju mašine za izbacivanje teniskih loptica“, dana 22.08.2025. godine u 11,00 sati na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Almir Osmanović, vanredni profesor za užu naučnu oblast “Mehatronički inžinjering” na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr. sc.Mirza Bećirović, docent, za užu naučnu oblast “Mehatronički sistemi”na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član,
- Dr. sc. Bojan Knežević, vanredni profesor,za užu naučnu oblast ˝Mehatronika i robotika“ na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci (ekvivalenta užoj naučnoj oblasti „Mehatronički sistemi“ na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli), član.
Za zamjenskog člana imenovan je dr. sc. Salko Ćosić, vanredni profesor, uža naučna oblast „Opšte mašinstvo“ na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Cilj ovog rada bio je razvoj mehatroničke mašine za izbacivanje teniskih loptica, koja predstavlja spoj mehaničkih, elektronskih i softverskih komponenti u funkcionalan trenažni uređaj. Poseban fokus stavljen je na postizanje modularnosti, pouzdanosti i mogućnosti buduće nadogradnje, uz zadržavanje jednostavnosti i dostupnosti rješenja.
Kroz rad su primijenjene metode sistemskog inženjeringa, uključujući definisanje tehničkih zahtjeva, izbor komponenti, izradu 3D modela i tehničke dokumentacije, razvoj prototipa korištenjem CNC i 3D tehnologija, te testiranje funkcionalnosti u realnim uslovima rada. Elektronski podsistem temeljen je na Arduino platformi, uz korištenje stepper motora, dc motora, drajvera, dok je softver razvijen za kontrolu svih funkcija uređaja.
Testiranja su pokazala da mašina pouzdano izbacuje loptice pod različitim brzinama, uglovima i vremenskim intervalima, pri čemu je domet dosezao do 30 metara. Na osnovu rezultata, predložene su i konkretne smjernice za daljnju optimizaciju, uključujući standardizaciju napajanja, uvođenje naprednijeg korisničkog interfejsa.
Ovaj rad pokazuje kako se integracijom znanja iz više tehničkih oblasti može razviti praktično i efikasno rješenje za potrebe rekreativnog sporta, uz jasne mogućnosti komercijalne primjene i daljnjeg tehnološkog razvoja.
Ključne riječi: Mehatronika, Arduino, stepper motor, DC motor, automatizacija, trenažna mašina, teniske loptice, prototip.